U Sudu Bosne i Hercegovine održano je pripremno ročište u predmetu koji je izazvao značajnu pažnju javnosti – tužbi Zorana Galića, odbjeglog bivšeg zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), protiv države BiH.
Galić od države zahtijeva isplatu 30.000 maraka otpremnine, iako se već godinama nalazi izvan zemlje i izbjegava pravosudne institucije.
Na pripremnom ročištu, očekivano, Galić se nije pojavio. Njegovu odbranu vodila je advokatica Ivana Grizelj-Ćorluka, koja je pred sudskim vijećem iznijela ključne argumente. Prema njenim riječima, Galić je Vijeću ministara BiH podnio zahtjev za razrješenje s pozicije zamjenika direktora SIPA-e, što mu je i odobreno.
Advokatica je naglasila da Zoran Galić, u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, ima zakonsko pravo na otpremninu. Prema ovom zakonu, zaposlenici u državnim institucijama imaju pravo na otpremninu prilikom razrješenja ili odlaska u penziju. Upravo činjenica da je Galić formalno razriješen, a ne smijenjen, stvara pravni okvir koji mu omogućava da, uprkos statusu bjegunca, zahtijeva i koristi svoja prava, uključujući i pravo na otpremninu.
Ovo neuobičajeno pravno pitanje izaziva kontroverze i u javnosti i u pravnim krugovima, jer se radi o osobi koja se nalazi izvan zemlje i izbjegava sudsku proceduru, a istovremeno koristi beneficije koje zakon predviđa za zaposlene u državnim institucijama.
Ročište za glavnu raspravu, na kojoj će biti izneseni dokazi i argumenti obje strane, zakazano je za 23. februar. Očekuje se da će upravo tada sud detaljnije razmotriti Galićeve zahtjeve i pravni osnov njegove tužbe.
