Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev ponovo je podigao diplomatske tenzije kritikama upućenim posmatračkoj misiji Evropske unije raspoređenoj duž granice s Armenija, poručivši da njihovo prisustvo “nema smisla” i da se ponašaju kao da imaju zadatak zaštititi Armeniju od Bakua.
U izjavi koja je izazvala pažnju međunarodnih medija, Alijev je naglasio da Azerbejdžan, kako tvrdi, nema namjeru ugrožavati teritorijalni integritet Armenije, ali je istovremeno upozorio da će svaka nova provokacija promijeniti dosadašnju dinamiku na terenu.
Tokom sastanka u Zangilanu, području koje se nalazi u regiji Nagorno-Karabah, Alijev je podsjetio na ratne sukobe koji su decenijama obilježavali odnose dvije zemlje, tvrdeći da je Azerbejdžan “ostvario svoje ciljeve” u posljednjim vojnim operacijama.
On je odbacio narative koji u međunarodnoj javnosti predstavljaju Azerbejdžan kao potencijalnog agresora, nazivajući ih politički motivisanim i netačnim. Prema njegovim riječima, takvi stavovi služe unutrašnjim političkim obračunima u Armeniji i nemaju realno utemeljenje na terenu.
Istovremeno je upozorio na, kako je rekao, “antiazerbejdžanske snage” unutar armenskog političkog sistema, sugerirajući da bi njihovo jačanje moglo ponovo destabilizirati region koji je već godinama u osjetljivoj postkonfliktnoj fazi.
Odnos između Bakua i Jerevana i dalje je opterećen dugotrajnim sukobima koji datiraju još od kraja 1980-ih, a najnovija eskalacija 2023. godine, kada je Azerbejdžan preuzeo punu kontrolu nad Karabahom, dodatno je redefinisala regionalnu ravnotežu snaga.
U isto vrijeme, prisustvo EU Monitoring Mission in Armenia na granici ostaje jedan od ključnih instrumenata Brisela u pokušaju stabilizacije situacije i podrške procesu normalizacije odnosa između dvije zemlje.
Međutim, posljednje izjave iz Bakua pokazuju da će uloga međunarodnih posmatrača i dalje biti predmet političkih sporenja, dok Južni Kavkaz ostaje prostor u kojem se prepliću sigurnosni interesi, historijski konflikti i geopolitički utjecaji velikih sila.
