Poznata američka novinarka Katie Couric imala je zastrašujuće medicinsko iskustvo tokom kojeg nije mogla formirati nova sjećanja nekoliko sati.
Doktori su joj kasnije dijagnosticirali rijetko stanje poznato kao prolazna globalna amnezija, koja obično prolazi u roku od 24 sata.
U objavi na Substacku, bivša voditeljica emisije Today otkrila je da se u jednom trenutku tokom incidenta, koji se dogodio prije nekoliko godina, mučila sjetiti ko je tada bio predsjednik, navodeći Joea Bidena umjesto Donalda Trumpa, izvještava HuffPost.
Privremeni gubitak pamćenja dogodio se tokom festivala Aspen Ideas, gdje je Couric moderirala panel o vještačkoj inteligenciji, a zatim učestvovala u diskusiji o budućnosti novinarstva. Novinarka je rekla da se događaja tog dana sjeća do podneva, ali sve nakon toga do oko 19 sati ostaje, kako kaže, "velika crna rupa".
"Nemam pojma o čemu smo razgovarali ili šta se dogodilo nakon završetka panela", napisala je. Njen suprug, John Molner, nije primijetio ništa neobično tokom njenih pojavljivanja, ali je primijetio da je djelovala "slabo i omamljeno" nakon posljednjeg panela.
Odveo ju je u bolnicu, gdje su ljekari posumnjali na moždani udar nakon što je imala problema s pamćenjem datuma, imena predsjednika i nekih članova porodice. Magnetna rezonanca nije pokazala znakove moždanog udara, pa su joj ljekari dijagnosticirali prolaznu globalnu amneziju (PGA).
Šta je prolazna globalna amnezija?
Prolazna globalna amnezija, koja najčešće pogađa osobe srednje i starije dobi, definirana je u klinici Mayo kao "epizoda konfuzije koja se iznenada javlja kod inače budne osobe". Stanje nije uzrokovano epilepsijom ili moždanim udarom. Prema Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH), pogađa između 3,4 i 10,4 osobe na 100.000 godišnje, a kod osoba starijih od 50 godina taj broj raste na 23,5 do 32 na 100.000.
Dr. Shaheen E. Lakhan, neurologinja u Miamiju, objašnjava da ljudi koji dožive epizodu PGA ostaju svjesni i budni, ali privremeno gube sposobnost formiranja novih sjećanja. „Tokom epizode, osoba ostaje pribrana, normalno govori, prepoznaje voljene osobe, zna ko su oni i zadržava svoj identitet“, rekla je Lakhan za HuffPost.
„To je zato što je pamćenje samo jedna specijalizirana funkcija mozga, dok ostatak mozga nastavlja izvanredno dobro funkcionirati.“ Dodao je da je malo neuroloških stanja tako dramatično za promatranje. „Članovi porodice često to opisuju kao gledanje nekoga zarobljenog u beskrajnoj petlji, pitajući svakih nekoliko minuta: 'Gdje smo?' ili 'Šta se dogodilo?'“
Dr. Lakhan slikovito objašnjava stanje pacijentima upoređujući mozak sa bibliotekom: knjige nisu nestale i svjetla su upaljena, samo bibliotekar ne može stavljati nove knjige na police nekoliko sati. "Sve ostalo funkcioniše. Znate ko ste, prepoznajete svoju porodicu, možete razgovarati i obavljati normalne zadatke. Ali pošto mozak ne može 'pohraniti' nova sjećanja, stalno postavljate ista pitanja, kao da pritiskate dugme za osvježavanje svakih nekoliko minuta", objasnio je.
Šta su okidači?
Prema dr. Lakhanu, fascinantno je da PGA često prati situacije u kojima život nakratko "pritisne gas". Okidači mogu biti naporna vježba, dizanje teških tereta, iznenadno uranjanje u hladnu vodu, seksualna aktivnost ili snažan emocionalni šok, bilo pozitivan ili negativan.
„Svi ovi događaji privremeno mijenjaju dinamiku pritiska i protoka krvi oko mozga, posebno u hipokampusu, strukturi odgovornoj za stvaranje novih sjećanja, iako još uvijek ne znamo tačan mehanizam“, objasnio je.
Može li se to ponoviti?
Koliko god ovo iskustvo bilo zastrašujuće, za većinu ljudi PGA je događaj koji se događa jednom u životu. Dr. Lakhan navodi da 85 do 95 posto pacijenata nikada više ne doživi epizodu. "Pacijentima kažem da na to gledaju kao na softversku grešku, a ne kao na hardverski kvar", rekao je. "Mozak nakratko prestane pohranjivati nova sjećanja, a zatim se ponovo pokrene bez trajnih posljedica. Općenito se smatra benignim neurološkim sindromom."
Nema dokaza da PGA povećava rizik od Alzheimerove bolesti, demencije ili dugoročnog kognitivnog pada, kaže dr. May Kim-Tenser, profesorica neurologije na Univerzitetu Južne Kalifornije. Također se ne smatra znakom upozorenja na budući moždani udar nakon što se dijagnoza potvrdi.
Šta učiniti u slučaju sumnje?
Svaki iznenadni i neobjašnjivi gubitak pamćenja zahtijeva hitnu medicinsku procjenu. Ljekar mora isključiti moždani udar, napade, krvarenje u mozgu, infekcije i druga neurološka hitna stanja. "Stanje se smatra benignim nakon što se dijagnosticira, ali je ključno da se u početku tretira kao neurološko hitno stanje kako bi se isključila ozbiljnija stanja, uključujući traumu glave", rekla je dr. Kim-Tenser.
Nakon što se isključe opasnije dijagnoze, dr. Lakhan zaključuje: "Dobra vijest je da je PGA jedna od najpovoljnijih dijagnoza koju neurolog može postaviti."
