Kako Kina postaje glavni kanal za zaobilaženje sankcija: desetine hiljada “polovnih” automobila bez kilometraže završavaju na ruskim cestama
Uprkos zapadnim sankcijama uvedenim nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, rusko tržište i dalje se puni automobilima zapadnih, japanskih i južnokorejskih proizvođača – ali kroz složen sistem posredničke trgovine preko Kine. Ključni trik krije se u administrativnoj manipulaciji: nova vozila formalno se vode kao polovna, iako nikada nisu korištena.
Prema podacima istraživačke kompanije Autostat i izjavama učesnika u lancu trgovine, desetine hiljada vozila svake godine stižu u Rusiju, iako su mnogi globalni proizvođači zvanično obustavili poslovanje u toj zemlji nakon početka rata u Ukrajini.
Administrativni trik: nova vozila postaju “polovna”
Većina spornih automobila proizvedena je u Kini, gdje međunarodni proizvođači imaju zajedničke fabrike s lokalnim partnerima, ili su barem prošli kroz kinesko tržište prije izvoza u Rusiju.
Ključni mehanizam zaobilaženja sankcija je tzv. preklasifikacija vozila. Kineski trgovci prvo formalno registruju nova vozila kao prodana unutar Kine, čime ona administrativno postaju „korištena“, iako nemaju nijedan pređeni kilometar. Nakon toga se izvoze u Rusiju kao polovna vozila, čime se zaobilaze zabrane koje proizvođači nameću svojim ovlaštenim distributerima.
Jedna bivša radnica izvozne kompanije iz kineske provincije Sichuan potvrdila je da se ova metoda koristi kako bi se izbjegla potreba za službenim odobrenjem proizvođača i pojednostavio izvoz.
Ovaj sistem donosi dvostruku korist kineskim trgovcima. Osim što omogućava izvoz u Rusiju, formalna registracija povećava prodajne brojke, što im omogućava ostvarivanje državnih subvencija.
Velika potražnja i visoke cijene u Rusiji
Dok se takvi automobili u Kini često prodaju uz značajne popuste, u Rusiji postižu cijene gotovo identične potpuno novim vozilima. Ruski kupci, suočeni s ograničenom ponudom zbog sankcija, spremni su platiti punu cijenu za vozila renomiranih brendova.
Podaci pokazuju dramatičan rast ove trgovine. Broj automobila proizvedenih u kineskim fabrikama zapadnih proizvođača više se nego udvostručio od 2023. godine. Danas čine gotovo polovinu od oko 130.000 vozila koja su 2025. godine prodana u Rusiji, a proizveli su ih brendovi iz zemalja koje su uvele sankcije.
Od početka invazije, ruski kupci nabavili su više od 700.000 takvih vozila.
Japanski i evropski brendovi i dalje prisutni
Podaci Autostata pokazuju da su japanski brendovi posebno prisutni. Tokom prošle godine u Rusiji je prodano gotovo 30.000 Toyotinih vozila, od čega je čak 24.000 proizvedeno u Kini. Mazda je prodala blizu 7.000 vozila, gotovo sva također proizvedena u kineskim fabrikama.
Hibridni modeli, posebno Toyotini, postali su izuzetno popularni među ruskim kupcima, navode izvori iz kineskog automobilskog sektora.
Ni luksuzni evropski proizvođači nisu nestali s ruskog tržišta. U Rusiji je registrovano gotovo 47.000 vozila brendova BMW, Mercedes-Benz i Volkswagen Group, uključujući Audi, Porsche i Škodu. Više od 20.000 tih vozila proizvedeno je u Kini, dok je ostatak proizveden u Evropi, ali često transportovan preko kineskih posrednika.
Proizvođači negiraju odgovornost
Globalni proizvođači automobila tvrde da zvanično ne izvoze nova vozila u Rusiju i da pokušavaju spriječiti paralelni izvoz kroz ugovorne zabrane i interne kontrole.
Mercedes-Benz je naveo da su istrage mogućih kršenja kompleksne i zahtijevaju saradnju s trećim stranama. BMW je saopćio da se strogo protivi izvozu svojih vozila u Rusiju i da se siva trgovina odvija mimo njihove kontrole.
Toyota je potvrdila da od 2022. godine ne izvozi nova vozila u Rusiju, dok je Mazda naglasila da vozila koja završe na ruskom tržištu dolaze preko nezavisnih trgovaca koje kompanija ne kontroliše.
Sankcije imaju granice
Stručnjaci upozoravaju da je gotovo nemoguće potpuno blokirati protok robe u globalizovanom tržištu, posebno kada postoje posredničke zemlje poput Kine.
Jedan evropski stručnjak za sankcije ističe da, uprkos svim mjerama, proizvodi pod sankcijama i dalje pronalaze put do Rusije kroz složene mreže trgovine i posredništva.
Ova situacija pokazuje ograničenja sankcija u praksi. Iako su zapadne kompanije formalno napustile rusko tržište, njihovi proizvodi i dalje pronalaze put do ruskih kupaca, dok Kina postaje ključni most između sankcionisanog tržišta i globalne industrije.
