Federalni zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Mirza Čelik podnio je krivične prijave protiv Uprave, Nadzornog odbora i Skupštine BH Telecoma, kao i protiv odgovornih osoba u JP Autoceste FBiH, tvrdeći da postoje ozbiljne sumnje u zakonitost postupka koji se odnosi na planiranu akviziciju kompanije Telemach.
Povod za prijave, kako navodi Čelik, jeste odluka o izdvajanju 50 miliona KM u okviru projekta pod nazivom „Titanium“, za koji smatra da predstavlja dio planirane kupovine Telemacha vrijedne oko 750 miliona KM. Prema njegovim tvrdnjama, javnost, ali ni zastupnici u Parlamentu Federacije BiH, nisu dobili dovoljno informacija o sadržaju transakcije niti o tome šta BH Telecom stiče ovom akvizicijom.
Čelik tvrdi da je odluka donesena bez potrebne saglasnosti Vlade Federacije BiH i resornog ministarstva te upozorava da bi realizacija transakcije mogla imati ozbiljne finansijske posljedice po kompaniju u većinskom državnom vlasništvu.
S druge strane, BH Telecom odbacuje tvrdnje o netransparentnosti i navodi da se projekat „Titanium“ vodi u skladu sa zakonom, internim aktima društva i međunarodnim korporativnim standardima koji se primjenjuju kod ovakvih transakcija.
U odgovoru na zastupničko pitanje, koji je potpisao generalni direktor BH Telecoma Amel Kovačević, ističe se da je riječ o projektu koji predstavlja poslovnu tajnu, zbog čega detalji ne mogu biti dostupni javnosti niti trećim licima.
Iz kompanije navode da obaveza čuvanja povjerljivosti proizlazi iz važećih propisa o zaštiti poslovne tajne, ali i iz ugovora o povjerljivosti (NDA) zaključenog sa prodavcem. Prema njihovom obrazloženju, objavljivanje informacija moglo bi ugroziti realizaciju transakcije i nanijeti značajnu poslovnu štetu.
BH Telecom tvrdi da su prije donošenja odluka provedene opsežne finansijske, pravne, porezne, regulatorne, tehničke i tržišne analize, uključujući procjene svih relevantnih rizika. U izradi dokumentacije, kako navode, učestvovale su međunarodne revizorske, konsultantske i advokatske kuće sa iskustvom u složenim korporativnim akvizicijama.
Kompanija ističe da su kompletna dokumentacija, analize i procjene dostupne organima upravljanja Društva, koji o projektu odlučuju u okviru svojih zakonskih i statutarnih ovlaštenja.
U međuvremenu, Skupština BH Telecoma na kojoj je trebalo biti donesena konačna odluka o akviziciji Telemacha nije održana zbog nedostatka kvoruma. Razlog je činjenica da Vlada Federacije BiH nije imenovala punomoćnika koji bi predstavljao državni kapital, čime nisu bili ispunjeni uslovi za zakonit rad Skupštine.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ranije je izjavio da Vlada još razmatra kompletnu dokumentaciju vezanu za transakciju te da podrška analizama i pregovorima ne znači automatski i saglasnost za kupovinu. Konačna odluka, poručio je, zavisit će od procjene da li je planirana akvizicija u interesu BH Telecoma i građana Federacije BiH.
Planirana kupovina Telemacha ostaje jedna od najvećih i finansijski najznačajnijih poslovnih odluka u historiji BH Telecoma, a rasprava o njenoj opravdanosti i transparentnosti vjerovatno će biti nastavljena i u političkim i pravosudnim institucijama.
