U četiri mjeseca ove godine deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine je skoro pet milijardi KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Kako se navodi u njihovim podacima, u periodu januar - april ove godine ukupno je uvezeno proizvoda za 10.587.173.117 KM, dok je izvezeno za 5.857.976.677 KM.
I uvoz i izvoz su veći nego u istom periodu prethodne godine, i to vjerovatno najviše zahvaljujući inflaciji.
U četiri mjeseca prošle godine uvezeno je robe za 10.392.553.945 KM, dok je izvezeno za 5.795.948.417 KM.
Najviše proizvoda uvezeno iz Hrvatske
Tako je, prema ovim podacima, najviše proizvoda uvezeno iz Hrvatske, i to za 2,11 milijardi KM.
Slijedi uvoz iz Srbije za 1,29 milijardi KM, pa Njemačke za 889 miliona KM.
Sa druge strane, najviše proizvoda smo izvezli u Hrvatsku za 1,12 milijardi KM.
Nakon njih, robe je najviše plasirano u Njemačku za 872 miliona KM, te Austriju za 593 miliona KM.
Šta najviše uvozimo?
Kada su u pitanju proizvodi, najviše je uvezeno mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija i mineralnih voskova za 1,24 milijardi KM.
Nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova je uvezeno za 906 miliona KM, a vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, njihovih dijelova i pribora za 852 miliona KM.
Izvezeno je u četiri mjeseca ove godine najviše električnih mašina i opreme i njihovih dijelova za 620 miliona KM.
Dalje je izvezeno najviše nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 466 miliona KM, te proizvoda od željeza i čelika za 412 miliona KM.
Trendovi u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu, rekao je da trendovi u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH iz godine u godinu ukazuju na iste strukturne slabosti naše privrede.
"Spoljnotrgovinski deficit je reper nekonkurentnosti domaće proizvodnje usljed činjenice da u uvoznoj strukturi dominiraju proizvodi većeg stepena finalizacije i dodane vrijednosti. Ono što može biti ohrabrujući podatak u kontekstu mogućnosti promjene trendova je činjenica da BiH najveći trgovinski deficit ostvaruje sa zemljama regije Srbijom i Hrvatskom. Takođe trgovinski deficit sa njima je zabilježen u trgovini proizvodima koji mogu biti predmet politike uvozne supstitucije", naglasio je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, sa druge strane, izvozna struktura je dominantno oslonjena na resursno intenzivan izvoz na tržišta EU. "Prostor za unapređenje konkurentnosti domaće proizvodnje leži u politikama uvozne supstitucije podrškom domaćim proizvođačima ili privlačenjem regionalnih proizvodnih investicija za potrebe domaće tražnje. Drugim riječima, trgovinski deficit pokazuje da naš problem nije na strani tražnje, već na strani ponude", istakao je Mlinarević.
