BiH uvozi radnike, ali i dalje gubi svoje: Građevinci, kuhari i vozači među najtraženijima
Bosna i Hercegovina nalazi se u sve izraženijem paradoksu tržišta rada — dok desetine hiljada domaćih radnika odlaze prema državama Evropske unije, domaći poslodavci sve češće spas traže u uvozu strane radne snage.
Iako statistike i dalje pokazuju značajan broj nezaposlenih, realnost na terenu potpuno je drugačija. Kompanije iz građevinskog sektora, ugostiteljstva, transporta i proizvodnje već mjesecima upozoravaju da ne mogu pronaći dovoljan broj radnika, posebno kvalifikovanog kadra.
Najtraženiji su građevinski radnici poput zidara, tesara i armirača, zatim kuhari, konobari, vozači, radnici na proizvodnim linijama i pomoćno osoblje u uslužnim djelatnostima. Problem je dodatno pojačan odlaskom mladih i radno sposobnih ljudi u zemlje EU, ali i dugogodišnjim neskladom između obrazovnog sistema i stvarnih potreba tržišta rada.
Istovremeno, sve veći broj stranih radnika dolazi u BiH, prvenstveno iz Azije. Poslodavci najčešće angažuju radnike iz Indije, Nepala, Indonezije, Filipina i Turske, a najveća potreba postoji upravo u sektorima koji godinama bilježe deficit domaće radne snage.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da strani radnici ne smiju postati jeftina zamjena za domaće zaposlene niti mehanizam za rušenje plata i radnih standarda.
Ključni problem tržišta rada u BiH više nije samo nezaposlenost, nego činjenica da veliki dio stanovništva ostaje radno neaktivan, dok istovremeno kvalifikovani radnici odlaze u inostranstvo u potrazi za sigurnijim uslovima rada i većim primanjima.
Poseban izazov predstavlja i promjena očekivanja mlađih generacija. Sve manje ljudi pristaje raditi isključivo zbog plate, a sve više traže stabilno radno okruženje, mogućnost profesionalnog razvoja i bolji balans između privatnog i poslovnog života.
Poslodavci, s druge strane, upozoravaju da bez stranih radnika pojedini sektori više ne mogu normalno funkcionisati, posebno tokom turističke sezone i građevinskih projekata.
Prema dostupnim podacima, Bosna i Hercegovina godišnje izdaje nekoliko hiljada radnih dozvola za strane državljane, što je i dalje znatno manje nego u susjednim državama regiona. Hrvatska trenutno ima više od 200.000 stranih radnika, dok ih Srbija broji više od 80.000.
Ipak, BiH se nalazi u nepovoljnijem položaju kada je riječ o privlačenju stranih radnika jer plate i uslovi rada često nisu konkurentni onima u državama Evropske unije. Upravo zato mnogi strani radnici Bosnu i Hercegovinu vide kao privremenu destinaciju prije odlaska na zapadnoevropsko tržište rada.
Dodatni problem predstavljaju komplikovane administrativne procedure za izdavanje radnih dozvola i privremenog boravka. Poslodavci već dugo upozoravaju da su procedure spore, birokratizovane i često neusklađene sa stvarnim potrebama privrede.
Iako uvoz strane radne snage trenutno pomaže kompanijama da održe poslovanje, stručnjaci smatraju da to ne može biti dugoročno rješenje.
Suštinsko pitanje za Bosnu i Hercegovinu danas nije samo kako dovesti strane radnike, nego kako zaustaviti odlazak domaćih ljudi. Bez većih plata, sigurnijih uslova rada, reforme obrazovanja i ozbiljne demografske strategije, tržište rada u BiH moglo bi se suočiti sa još ozbiljnijim nedostatkom radne snage u narednim godinama.
