Bosnu i Hercegovinu uskoro bi mogla zadesiti jedna od najvećih arbitražnih presuda u njenoj historiji.
Indijska kompanija “Mittal” zatražila je odštetu u iznosu od 400 miliona dolara (više od 700 miliona KM) zbog, kako tvrde, kršenja Bilateralnog ugovora o ulaganjima između Indije i BiH iz 2006. godine, a sve u vezi s ulaganjima u kompaniju GIKIL u Lukavcu.
Presuda arbitražnog suda u Beču, pred kojim je industrijalac Pramod Mittal pokrenuo spor 2023. godine, mogla bi biti donesena u narednih mjesec dana. U tužbi se navodi niz navodnih povreda međunarodnog prava i traži se potpuna nadoknada štete.
U pokušaju da provjere ove informacije, novinari su kontaktirali Pravobranilaštvo BiH, no odgovor nisu dobili. Ipak, iz ranijeg izvještaja koji je ova institucija u maju uputila Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, jasno je da je slučaj označen kao povjerljiv, s oznakom “interno”, te da se vodi kao jedan od najsloženijih arbitražnih postupaka.
Tužbu su, osim Pramoda Mittala, podnijeli i drugi članovi njegove porodice – svi državljani Indije – tvrdeći da im je zbog djelovanja institucija u BiH nanesena ogromna šteta. Cjelokupan iznos štete, uključujući kamate, mogli bi premašiti i prvobitno traženih 400 miliona dolara. BiH će, kako stoji u izvještaju, snositi sve troškove arbitraže, jer su Vlada Federacije BiH i Vlada Tuzlanskog kantona odbile učestvovati u finansiranju.
Ova priča svoje korijene vuče još iz 2003. godine, kada je formiran GIKIL kao zajednička kompanija KHK Lukavac i britanske firme Global Infrastructure Holdings Ltd, kasnije povezane s indijskim GSHL-om. Vlada TK tada je prenijela upravljačka prava nad većinskim udjelom Mittalovoj firmi. Međutim, odnosi su se pogoršali nakon što je 2013. prekinuta saradnja s jednom od partnerskih kompanija, a razmirice oko otplate dugova dovele su do sukoba.
Vrhunac se desio 2019. kada je Pramod Mittal uhapšen u BiH pod sumnjom za finansijske malverzacije u GIKIL-u. Ubrzo nakon toga, GSHL je izbačen iz upravljačke strukture, a 2020. godine i potpuno uklonjen iz vlasništva, što je Mittal iskoristio kao osnov za pokretanje međunarodne arbitraže.
Presuda u ovom slučaju mogla bi imati dalekosežne finansijske i pravne posljedice po BiH, a očigledno je da institucije države ovaj proces prate s velikom dozom zabrinutosti.
