Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojila je izvještaj koji se odnosi na provedena javna saslušanja predstavnika više državnih institucija, kao i pripadajuće zaključke upućene na razmatranje Predstavničkom domu PSBiH.
Javna saslušanja obuhvatila su predstavnike Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), zatim rukovodstvo UIO BiH, uključujući i bivšeg direktora, kao i predstavnike Tužilaštva BiH, Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, te tužioca Tužilaštva BiH Džermina Pašića.
U okviru usvojenog izvještaja predloženo je više zaključaka koje će razmatrati Predstavnički dom PSBiH. Jednim od njih se konstatuje da je obustavljanje istrage u predmetu „Pandora“, nakon više od devet godina postupanja, ozbiljno narušilo povjerenje javnosti u efikasnost pravosudnih institucija kada je riječ o procesuiranju visoke korupcije.
Istim zaključkom se Izvještaj Komisije dostavlja Tužilaštvu BiH na dalje postupanje, uz napomenu da postupajući tužilac nije dostavio naredbu o obustavi istrage Pravobranilaštvu BiH, koje u ovom slučaju predstavlja zakonskog zastupnika oštećene strane.
Drugi zaključak predviđa poziv Predstavničkog doma PSBiH Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH da preispita razloge donošenja odluka o obustavi istraga i naredbi o nesprovođenju istraga u predmetima koji se odnose na rad Uprave za indirektno oporezivanje BiH u periodu od 2014. godine do danas.
Također, jednim od zaključaka zadužuje se Vijeće ministara BiH da u roku od 90 dana pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi izmjene zakonskih rješenja s ciljem jačanja zaštite prijavilaca korupcije, kao i sprječavanja bilo kakvog oblika odmazde prema osobama koje prijavljuju koruptivne aktivnosti.
Predstavnički dom PSBiH u jednom od zaključaka izražava ozbiljnu zabrinutost zbog navoda iznesenih tokom javnog saslušanja, koji ukazuju na moguće sistemske slabosti u otkrivanju, procesuiranju i sankcionisanju korupcije u institucijama Bosne i Hercegovine.
Komisija je, pored ovog segmenta, usvojila i izvještaj o provedenom javnom saslušanju koje je uključivalo novinare istraživače, rukovodstvo i Upravni odbor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, v. d. rektora Evropskog univerziteta „Kallos“ iz Tuzle, ministra obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, predstavnike Ministarstva civilnih poslova BiH te direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. Tema saslušanja odnosila se na kriterije akreditacije visokoškolskih ustanova i mehanizme kontrole njihovog rada.
Uz ovaj dio izvještaja predloženi su i zaključci koji upućuju na stav da obrazovanje mora ostati javni interes od najvišeg značaja, a ne profitna djelatnost. U tom kontekstu pozivaju se nadležne institucije da osiguraju dosljednu primjenu zakonskih normi kojima se visoko obrazovanje definiše kao neprofitna djelatnost, pri čemu bi se svi prihodi visokoškolskih ustanova usmjeravali na unapređenje nastave, naučno-istraživačkog rada, razvoj kadra i poboljšanje uslova studiranja.
Jednim od zaključaka predlaže se i uvođenje obaveze da sve visokoškolske ustanove najmanje jednom godišnje javno objavljuju spiskove diplomiranih studenata, magistara i doktora nauka, uz podatke o studijskom programu, stečenom zvanju i datumu izdavanja diploma, uz poštivanje propisa o zaštiti ličnih podataka, s ciljem povećanja transparentnosti i jačanja povjerenja u obrazovni sistem.
Dalje se traži sveobuhvatna reforma sistema akreditacije, kontrole kvaliteta i nadzora nad visokoškolskim ustanovama, uključujući preispitivanje uloge i odgovornosti Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, za koju se navodi da nije u potpunosti ispunila svoju funkciju u obezbjeđivanju efikasnog nadzora i kvaliteta obrazovanja.
Predloženi zaključci također pozivaju nadležne institucije, uključujući VSTV BiH, tužilaštva, poreske i inspekcijske organe, da u okviru svojih nadležnosti intenziviraju aktivnosti u cilju utvrđivanja eventualne krivične, koruptivne i finansijske odgovornosti u sektoru visokog obrazovanja. Posebno se to odnosi na nezakonito izdavanje diploma, zloupotrebe u akreditacijama i licenciranju, kao i finansijske tokove visokoškolskih ustanova kod kojih su uočene nepravilnosti.
Jednim od zaključaka predlaže se i razmatranje mogućnosti da se studijski programi iz oblasti medicine, zdravstva, pedagogije, nastavničkih i određenih tehničkih nauka od posebnog javnog značaja izvode isključivo na javnim visokoškolskim ustanovama, sve dok se ne uspostave efikasni kontrolni mehanizmi u cijelom sistemu obrazovanja.
Na kraju, Predstavnički dom PSBiH zadužuje Vijeće ministara BiH da u roku od 90 dana pripremi prijedlog zakonskih rješenja ili drugih mjera za uspostavljanje javnog registra svih zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine. Registar bi sadržavao podatke o stručnoj spremi, nazivu visokoškolske ustanove na kojoj je diploma stečena, kao i godini njenog sticanja, uz puno poštivanje propisa o zaštiti ličnih podataka.
