Crna Gora nalazi se pred jednom od najosjetljivijih političkih odluka u posljednjih nekoliko godina. Od 1. oktobra 2026. godine Podgorica planira ukinuti bezvizni režim za državljane Rusije i Bjelorusije, čime će napraviti još jedan važan korak ka potpunom usklađivanju svoje vanjske i sigurnosne politike sa standardima Evropske unije.
Iako se odluka formalno predstavlja kao dio evropskih integracija, njene posljedice daleko nadilaze administrativne izmjene. Riječ je o potezu koji će testirati sposobnost Crne Gore da istovremeno ispuni evropske obaveze i sačuva stabilnost sektora od kojeg zavisi značajan dio nacionalne ekonomije.
Evropski put ima svoju cijenu
Već godinama Bruxelles od država kandidata zahtijeva potpuno usklađivanje vizne politike s pravilima Evropske unije. Za Crnu Goru, koja pregovara o članstvu i nastoji zadržati status najnaprednijeg kandidata na Zapadnom Balkanu, prostor za drugačije odluke postajao je sve manji.
Ukidanje bezviznog režima za ruske i bjeloruske državljane zato nije iznenađenje, već logičan nastavak politike koju Podgorica provodi od početka ruske invazije na Ukrajinu. Time crnogorske vlasti šalju poruku da evropske integracije imaju prednost nad dosadašnjim odnosima s Moskvom.
Turizam pred velikim izazovom
Istovremeno, upravo bi turizam mogao osjetiti najveće posljedice nove politike.
Ruski državljani godinama su među najbrojnijim i finansijski najizdašnijim gostima na crnogorskom primorju. Njihov značaj nije ograničen samo na ljetnu sezonu, jer veliki broj njih posjeduje nekretnine ili u zemlji boravi tokom većeg dijela godine, čime doprinosi lokalnoj potrošnji i van turističke sezone.
Uvođenje viza znači dodatne administrativne procedure, troškove i duže planiranje putovanja. Iskustva drugih zemalja pokazuju da upravo takve prepreke često utiču na odluku turista da odaberu destinacije u kojima mogu putovati bez birokratskih ograničenja.
U turističkom sektoru zato postoji bojazan da bi dio ruskih gostiju mogao preusmjeriti putovanja prema državama koje i dalje omogućavaju jednostavan ulazak, poput Turske ili Egipta.
Ne radi se samo o turistima
Uticaj ruskog kapitala u Crnoj Gori mnogo je širi od turizma.
Posljednjih godina ruski državljani ulagali su u nekretnine, ugostiteljstvo, trgovinu i druge privredne grane, dok je veliki broj kompanija sa stranim vlasništvom upravo povezan s ruskim investitorima. Nakon početka rata u Ukrajini dodatno je porastao broj ruskih državljana koji su privremeno ili trajno preselili u Crnu Goru.
Zbog toga bi svako pogoršanje uslova ulaska u zemlju moglo imati posljedice i na investicije, tržište nekretnina te ukupnu ekonomsku aktivnost.
Dugoročni interes ispred kratkoročnog profita
Uprkos mogućim ekonomskim gubicima, Vlada Crne Gore očigledno procjenjuje da su koristi evropskih integracija znatno veće od rizika.
Potpuno usklađivanje s viznom politikom Evropske unije jedan je od važnih uslova za nastavak pristupnih pregovora i korištenje evropskih fondova. Podgorica računa da će upravo kroz evropske programe i buduće članstvo nadoknaditi dio ekonomskih posljedica koje bi mogao izazvati odlazak dijela ruskih turista.
Politička računica je jasna – kratkoročni pad prihoda smatra se prihvatljivom cijenom ukoliko će zemlja time ubrzati put prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Geopolitička poruka
Odluka ima i snažnu geopolitičku dimenziju.
Ukidanjem bezviznog režima Crna Gora dodatno potvrđuje svoju pripadnost evropskom i evroatlantskom političkom prostoru, udaljavajući se od politike koju vodi Rusija. U trenutku kada odnosi između Moskve i Zapada ostaju na najnižem nivou u posljednjim decenijama, ovakav potez predstavlja mnogo više od izmjene pravila za ulazak u zemlju.
Za Podgoricu to je signal Bruxellesu da želi biti pouzdan partner Evropske unije, čak i kada takve odluke nose političke i ekonomske posljedice.
Hoće li evropski put nadoknaditi moguće gubitke u turizmu i investicijama, pokazat će naredne godine. Ono što je već sada jasno jeste da Crna Gora ulazi u novu fazu svoje vanjske politike, u kojoj će evropske obaveze imati prednost nad tradicionalnim ekonomskim vezama s Rusijom.
