Uoči godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici, ponovo se zaoštravaju političke tenzije u Bosni i Hercegovini, nakon što su iz institucija u Republici Srpskoj izneseni podaci koji izazivaju brojne kontroverze i različita tumačenja.
Prema dostupnim evidencijama koje se mogu pronaći u ranijim bazama podataka entitetskih institucija, navodi se da je na širem području doline rijeke Drine tokom rata 1992–1995. godine evidentirano oko 2.385 stradalih osoba srpske nacionalnosti. Od tog broja, dio se vodi kao civilno stanovništvo, dok se u istim podacima značajan broj odnosi na pripadnike vojnih formacija.
Ovi podaci, međutim, već godinama su predmet različitih političkih interpretacija, pri čemu se iz Sarajeva i dijela međunarodne javnosti upozorava na pokušaje relativizacije pravosnažno utvrđenih presuda međunarodnih sudova koje se odnose na genocid u Srebrenici.
Dodatne kontroverze izazivaju i javni istupi pojedinih stranih i domaćih aktera koji posjećuju komemorativna obilježavanja u istočnoj Bosni, gdje se, prema kritičarima, često koriste različiti narativi o karakteru i razmjerama ratnih zločina.
Stručnjaci upozoravaju da ovakve situacije dodatno produbljuju političke podjele i otežavaju uspostavljanje jedinstvenog pristupa kulturi sjećanja u Bosni i Hercegovini, posebno u periodu kada se intenzivira obilježavanje godišnjice srebreničke tragedije.
Dok jedni insistiraju na zvanično utvrđenim sudskim činjenicama i presudama međunarodnih tribunala, drugi osporavaju interpretacije i naglašavaju vlastite evidencije i narative, što i dalje ostaje jedan od najosjetljivijih političkih i društvenih pitanja u zemlji.
