Da bi što uspješnije djelovale - zagovarale i sprovodile svoje politike i programe i ostvarivale ciljeve, političkim je strankama, kao i građanima, za "život" potreban novac.
Stranke žive ili životare u političkom prostoru oslanjajući se na nekoliko izvora finansiranja. Najčešće su to članarine i donacije, a najpouzdaniji izvor budžetske dotacije.
Ako su stranke parlamentarne ili ako participiraju u tijelima lokalne samouprave, tada su im najznačajniji izvor prihoda sredstva državnog i lokalnih budžeta. Formula je jednostavna – što više saborskih zastupnik, opštinskih, gradskih i županijskih vjećnika, to više novca u stranačkim blagajnama.
Finansiranje iz članarina razlikuje se od stranke do stranke – neke ih ubiraju, neke ne. U nekima su tek simbolične, a u drugima čak pozamašne, zavisno od visine plate članova
U HDZ kažu kako su prema odredbama stranačkog Statuta i Odluke o članarini, obveze plaćanja članarine oslobođeni redovni studenti, nezaposleni te članovi s platom i penzijom manjom od 464,53 eura. Svi ostali članovi plaćaju redovnu članarinu u iznosu od 15,92 eura godišnje, a funkcioneri funkcionersku u iznosu od 5 posto od neto iznosa plate ili naknade koje primaju.
U HDZ-u kažu, također, da su prihodi od članarine lani činile 16,82 posto ukupno ostvarenih prihoda stranke.
U SDP plaćaju svi, od 66 centi do 398 eura
Dužnost svakog člana je da plaća članarinu, što je regulisano i odredbom Statuta SDP-a – rekli su u najjačoj opozicionoj stranci.
“Članarina u SDP-u nije jednaka za sve članove, a prilikom utvrđivanja njenog iznosa u obzir se uzima vrsta primanja i socijalno stanje člana. Članice i članovi koji su kao kandidati SDP-a izabrani na dužnost u predstavničkim i izvršnim telima u Hrvatskoj, kao i telima međunarodnih organizacija te od tih dužnosti primaju dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, dužni su plaćati posebnu članarinu. Najniža članarina iznosi 0,66 eura – nju plaćaju studenti, nezaposleni, članovi koji primaju minimalnu platu i nadprosječnu penziju, a za članove koji obavljaju dužnosti iz mandata SDP-a članarina je u visini njihove plate. Članarina saborskih zastupnika uglavnom iznosi 199 eura, dok europoslanici plaćaju 398 eura”, kažu.
Prošle godine udio prihoda od članarine u ukupnim prihodima SDP-a bio je 6,7 posto, a ove godine je planirano da bude 6,2 posto, naveo je.
U stranci Možemo! kažu da je članarina obavezna za sve članove, a najmanji iznos godišnje članarine koji su svi članovi dužni da uplate iznosi 1,33 eura.
Naravno, članovi mogu prema svojim mogućnostima uplatiti i više, a osim članarine, članovi Možemo! mogu tokom godine uplaćivati i članske doprinose čiji iznos je proizvoljan. Udio prihoda od članarina i članskih doprinosa zajedno u dosadašnjim prihodima stranke u 2023. godini je 6,74 posto, rekao je portparol Možemo! Gordan Bosanac.
Kod Socijaldemokrata ona je od jednog do 100 eura mesečno
“Članarina u stranci Socijaldemokrati je obavezna i iznosi za saborske poslanike (zavisno od dužnosti koju obavljaju u Hrvatskom saboru) od 60 do 100 eura na mjesec, za zaposlene 3 eura mjesečno, za penzionere 1,5 eura mjesečno te za nezaposlene i studente 1 euro mjesečno. Udio prihoda članarina u ukupnim prihodima stranke veći je od 90 posto”, odgovorio je Sebastijan Svat, zamjenik glavnog sekretara stranke.
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati finansira se iz članskih doprinosa, članarine, dobrovoljnih priloga, iz sredstava državnog proračuna, te proračuna jedinica samouprave i jedinica lokalne samouprave, na način i pod uslovima utvrđenima Zakonom o finansiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.
Plaćanje članarine i članskih doprinosa nisu obavezni, a udio članarina i članskih doprinosa zavisno od godine kreće se između 10 i 20 posto – kažu u toj stranci.
U Narodnoj stranci – Reformistima kažu kako je, u skladu sa Pravilnikom stranke, članarina dobrovoljna za sve članstvo i kao takva čini beznačajan udio u prihodima. No, članski doprinosi, koji su posebno regulisani Pravilnikom, čine oko 10 posto ukupnih prihoda stranke.
Jedna od rijetkih stranaka u Hrvatskoj koja nije uvela obavezu plaćanja članarine je Fokus. Onde kažu da se rad stranke finansira kroz donacije članova i simpatizera, kreditnim zaduživanjem – posebno u izbornim godinama, kao i iz proračunskih izvora.
