SIPA u ilegali: Da li ova agencija uopće još postoji?
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) već mjesecima ne pokazuje nikakve konkretne rezultate svog rada, niti se oglašava u vezi s ključnim sigurnosnim pitanjima, što otvara ozbiljna pitanja o njenoj funkcionalnosti i namjerama. Njihova komunikacija s javnošću je praktično nepostojeća, a jedini tragovi njihovog postojanja su rijetka i neodređena saopćenja.
Od 25. februara, kada je donesena osuđujuća presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, na zvaničnoj stranici SIPA-e nije objavljena nijedna informacija o bilo kakvoj provedenoj akciji. Do tada su povremeno izvještavali o svojim aktivnostima, uključujući asistenciju entitetskim i kantonalnim MUP-ovima. Međutim, otkako je Dodik krenuo u realizaciju prijetnji kriminalizacije rada državnih institucija na teritoriji RS-a, iz SIPA-e vlada tišina. Da li ova agencija uopće radi svoj posao, ostaje pitanje na koje ni oni sami ne žele dati odgovor.
Novinarski upiti o njihovom radu ostaju bez odgovora, a umjesto transparentnosti i pravovremenih informacija, SIPA koristi strategiju ignorisanja. Ova praksa ne samo da narušava povjerenje javnosti, već ostavlja prostor za manipulacije i strahove.
Da li direktor SIPA-e štiti Dodikovu igru?
Jedna od najalarmantnijih informacija koja kruži javnim prostorom odnosi se na tvrdnje da je direktor SIPA-e, Darko Ćulum, direktno zabranio bilo kakve aktivnosti ove agencije na teritoriji Republike Srpske. Umjesto da ovu informaciju odmah demantuju i tako spriječe širenje panike, iz SIPA-e su odlučili da se prave mrtvi.
U kriznim vremenima, institucije zadužene za sigurnost bi morale pokazati odgovornost i transparentnost. Umjesto toga, SIPA je potpuno zanemarila principe krizne komunikacije, dokazujući da nije sposobna nositi se s izazovima koje donosi trenutna politička situacija. Dovoljno je pogledati kako to rade policijske agencije u Evropi i regionu – redovne konferencije za medije, ažurne objave na društvenim mrežama i brzi odgovori na pitanja javnosti.
Kad SIPA igra po Dodikovim pravilima
Posebno je indikativan događaj od 7. marta, kada su uposlenici SIPA-e napustili svoju kancelariju u Banjoj Luci nakon što su dobili dopis iz MUP-a RS-a. Ovaj potez izazvao je paniku u javnosti jer je stvorio privid da državna institucija nema nikakvu moć u tom entitetu, čime je Dodik dobio upravo ono što je želio – potvrdu svoje vlasti i diskreditaciju državnih organa.
Ako su uposlenici SIPA-e zaista izašli iz zgrade samo na osnovu dopisa entitetskog MUP-a, postavlja se pitanje ko je donio tu odluku i na osnovu kojeg pravnog osnova. Umjesto da odgovore na ove zabrinjavajuće tvrdnje, iz SIPA-e su poslali generičko saopćenje u kojem od medija traže da "sačekaju zvanične informacije". No, problem je što tih informacija jednostavno nema.
U međuvremenu, sve više indicija upućuje na to da su brojne državne institucije ili u potpunoj blokadi ili rade u režimu "tihog otpora". Na primjer, imena i biografije sudija Suda BiH su misteriozno nestale s njihove zvanične stranice, a pravdaju to "migracijom podataka". Granična policija BiH je proteklih sedmica imala brojne probleme s padom sistema, što je privremeno onemogućilo provjere putnika, a službenici nezvanično tvrde da se ovakvi problemi ranije nisu javljali u ovoj mjeri.
Šta ako SIPA zaista ne radi?
Najveći problem u cijeloj ovoj situaciji jeste što je SIPA jedina agencija u BiH koja ima punu nadležnost nad borbom protiv terorizma. Ako zaista ne obavlja svoj posao na teritoriji cijele države, to ne ugrožava samo Bosnu i Hercegovinu, već i regionalnu sigurnost.
Da li SIPA i dalje funkcioniše kao državna institucija ili je postala talac političkih igara? Sve dok ne dobijemo konkretne odgovore iz same agencije, ostaje nam samo da nagađamo – a to je najopasnija situacija u vremenu političke i sigurnosne nestabilnosti.
