Federacija Bosne i Hercegovine sprema se za jedan od najznačajnijih koraka u energetskoj tranziciji posljednjih godina. Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK) završava pripreme za javni poziv kojim će stopostotno finansirati ugradnju solarnih elektrana za domaćinstva iz socijalno ugroženih kategorija.
Program koji spaja borbu protiv energetskog siromaštva sa razvojem obnovljivih izvora mogao bi u narednim godinama promijeniti svakodnevni život hiljada porodica širom FBiH.
Za razliku od dosadašnjih najava koje su ostajale na papiru, ovaj put sve ukazuje da bi realizacija mogla krenuti brzo i konkretno. Stručnjaci pozdravljaju inicijativu, ali i upozoravaju na ključne detalje koji će odlučiti o njenom uspjehu.
Novac od građana vraća se najugroženijima Sva sredstva za ovaj program već postoje – ne radi se o novim budžetskim opterećenjima. Riječ je o novcu prikupljenom kroz naknade za obnovljive izvore energije koje građani i privreda redovno plaćaju. Zbog smanjenja ranijih poticaja za veće projekte, nastao je višak koji će sada biti preusmjeren direktno socijalnim kategorijama. Edhem Bičakčić, predsjednik Bh. komiteta CIGRE i renomirani stručnjak za energetiku, za ovaj program kaže da predstavlja logičan i pravedan korak:
„Operator je obezbijedio finansiranje iz vlastitih prihoda od doprinosa za OIE. To su ozbiljna sredstva. Umjesto da stoje neiskorištena, usmjeravaju se ka onima kojima je pomoć najpotrebnija – da na svojim krovovima dobiju vlastitu proizvodnju električne energije.“ Kraj birokratskog labirinta – „ključ u ruke“ pristup
Dosadašnji pokušaji uvođenja prosumera (proizvođača-potrošača) u FBiH naišli su na ozbiljne administrativne prepreke. Iako Zakon o obnovljivim izvorima energije postoji već nekoliko godina, procedura je bila toliko komplikovana da je vrlo mali broj građana uspio realizovati projekte.
Bičakčić otvoreno priznaje problem:
„Procedura je bila složena, sa mnoštvom dozvola i čekanja. Rezultati su bili simbolični.“ Zato je najava Operatora da će ovaj javni poziv ići po modelu „ključ u ruke“ od ključnog značaja. Građani iz ciljanih kategorija trebalo bi da dobiju gotovo cjelokupnu uslugu – od projektovanja, preko ugradnje, do priključenja – uz minimalno administriranje sa njihove strane. Ako se to obećanje ispuni, ovo bi mogao biti prekretnica za masovniju primjenu solarne energije u stambenom sektoru.
Hoće li mreža izdržati?
Jedno od najčešćih pitanja građana, posebno u ruralnim područjima, jeste da li stara niskonaponska mreža može podnijeti nove solarne sisteme. Bičakčić je u tom pogledu kategoričan:
„Mreža ovdje neće biti problem. Svi ti objekti su već priključeni na mrežu. Ne radi se o novom opterećenju, već o proizvodnji na samom mjestu potrošnje. Energija će se trošiti tamo gdje se i proizvodi, što je zapravo olakšanje za distributivni sistem.“
Kako će izgledati plaćanje struje?
Nakon ugradnje solarnih panela, domaćinstva će dobiti dvosmjerna brojila koja mjere i potrošnju i predaju u mrežu. Sistem obračuna biće sljedeći:
- Na kraju obračunskog perioda (vjerovatno polugodišnje) vrši se poravnanje.
- Ako je proizvodnja veća od potrošnje – višak se prenosi u naredni period (ne isplaćuje se u novcu).
- Ako je potrošnja veća – plaća se samo razlika. Bičakčić ističe da je ovo zakonsko ograničenje koje bi volio da je liberalnije:
„Bilo bi bolje da se višak plaća po istoj cijeni po kojoj se plaća potrošnja, ali trenutno važeća regulativa to ne predviđa.“
Ipak, za ciljana socijalna domaćinstva efekat bi trebao biti veoma povoljan. Paneli će se dimenzionisati prema prosječnoj potrošnji objekta, što znači da većina korisnika može očekivati da u potpunosti ili gotovo u potpunosti pokrije svoje potrebe za električnom energijom. Još jedan važan zadatak za Operator Iako hvali aktuelnu inicijativu, Bičakčić podsjeća da Operator ima još jednu obavezu koju ne smije zanemariti – organizovanje aukcija za male proizvođače koji već imaju instalirane sisteme. „Elektroprivreda trenutno odbija da preuzima njihovu energiju po fer uvjetima, pa je prinuđeni da je prodaju velikim trgovcima za jako niske cijene. To treba hitno riješiti“, zaključio je stručnjak.
Program stopostotnog finansiranja solarnih elektrana za socijalno ugrožena domaćinstva mogao bi postati primjer kako se energetska tranzicija može spojiti sa konkretnom socijalnom pravdom. Ostaje da se vidi hoće li najavljena jednostavnost procedure zaista biti sprovedena u praksi. Ako hoće, hiljade krovova u FBiH uskoro bi mogli zablistati novom energijom.
