U Dubrovniku su u toku završni razgovori o realizaciji projekta Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a prema dostupnim informacijama, i pored ranijih kašnjenja, dogovor nije doveden u pitanje.
Delegacije dviju država, uz prisustvo američkih investitora, usaglašavaju posljednje detalje dokumenta koji bi uskoro trebao dobiti formalno odobrenje institucija Bosne i Hercegovine. Očekuje se da Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara daju konačnu saglasnost kako bi se pristupilo potpisivanju u okviru međunarodnog skupa koji se održava u Dubrovniku.
Grad na jugu Hrvatske domaćin je 11. samita Inicijative triju mora, na kojem učestvuju najviši zvaničnici država članica, kao i partneri iz Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Japana. Paralelno sa samitom organizuje se i veliki poslovni forum koji okuplja više od 1.200 učesnika iz sektora energetike, saobraćaja i digitalnih tehnologija, što dodatno naglašava značaj projekta.
Hrvatska odbija potpisati sporazum o Južnoj interkonekciji
Upravo na marginama ovog događaja planirano je potpisivanje dokumenta koji bi otvorio put realizaciji Južne interkonekcije – jednog od najvažnijih energetskih projekata za Bosnu i Hercegovinu u posljednjim decenijama.
Podsjetimo, Predsjedništvo BiH je nedavno dalo zeleno svjetlo za pokretanje pregovora i formiranje pregovaračkog tima, čime je napravljen ključni institucionalni korak.
Planirano je da plinovod započne u mjestu Zagvozd u Hrvatskoj, dok bi na teritoriji BiH bio razgranat prema više pravaca, uključujući Grude, Čapljinu, Gornji i Donji Vakuf, kao i pravac Kladanj – Tuzla. Ovakva mreža trebala bi omogućiti širu dostupnost prirodnog gasa i stabilnije snabdijevanje.
Ipak, i nakon eventualnog potpisivanja, predstoji niz izazova – od pravnih i administrativnih procedura do finansijske konstrukcije projekta.
Južna plinska interkonekcija ima strateški značaj jer Bosni i Hercegovini otvara mogućnost diverzifikacije izvora energije i smanjenja zavisnosti od jednog dobavljača. Istovremeno, povezivanje s LNG terminalom na Krku predstavlja važan korak ka integraciji u šire evropsko energetsko tržište i jačanju energetske sigurnosti zemlje.
