Ekonomsko, političko i moralno dno: Cijene goriva divljaju, vlast bez odgovora
Bosna i Hercegovina posljednjih mjeseci svjedoči kontinuiranom rastu cijena goriva, što dodatno pogoršava ionako tešku ekonomsku situaciju građana. Umjesto konkretnih mjera i sistemskih rješenja, politički vrh zemlje nudi – šutnju, optužbe i apsurdna objašnjenja.
Prema podacima Federalno ministarstvo trgovine, prosječna maloprodajna cijena premium bezolovnog benzina BMB 95 i dizela nastavila je rasti iz dana u dan. Dok je u januaru cijena dizela iznosila 2,29 KM po litru, sredinom marta dostigla je 3,09 KM. Benzin je u istom periodu porastao sa 2,32 na 2,51 KM, a samo u posljednjih nekoliko sedmica zabilježena su dodatna poskupljenja.
Pokušaj ukidanja akciza blokiran u Domu naroda
Jedina konkretna mjera koja je mogla ublažiti udar na džepove građana – privremeno ukidanje akciza na gorivo – prošla je u Zastupničkom domu Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, ali je njen prolazak u Domu naroda doveden u pitanje.
Lider Savez nezavisnih socijaldemokrata, Milorad Dodik, otvoreno se usprotivio smanjenju cijena goriva, tvrdeći da bi takva mjera bila „udar na Srbe“. Ovakva retorika izazvala je brojne reakcije u javnosti, jer ekonomske mjere, koje bi trebale olakšati život svim građanima, ponovo bivaju predstavljene kroz nacionalni narativ.
Inflacija i rast troškova života
Rast cijena goriva ne pogađa samo vozače, već lančano utiče na poskupljenje hrane, prijevoza i drugih osnovnih potrepština. Uz već postojeću inflaciju, koja je u 2025. godini iznosila oko četiri posto, građani su suočeni s novim udarom na standard.
Ekonomski analitičari upozoravaju da Bosna i Hercegovina nema razvijene mehanizme zaštite potrošača u kriznim situacijama, te da vlast reaguje sporo i bez jasne strategije.
Reakcije iz Sarajeva: „Pratite aplikaciju“
Stranke takozvane „trojke“ – Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Narod i pravda i Naša stranka – suočene su s kritikama zbog izostanka konkretnih mjera. Njihov dosadašnji odgovor na rast cijena uglavnom se svodio na poruke o zabrinutosti i preporuke građanima da prate aplikacije koje prikazuju kretanje cijena goriva.
Takav pristup mnogi vide kao simbol nemoći ili nespremnosti vlasti da se ozbiljno uhvati u koštac s problemom koji direktno pogađa gotovo svako domaćinstvo u zemlji.
Šutnja iz Mostara
S druge strane, predsjednik Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Dragan Čović, nije se značajnije oglašavao o rastu cijena goriva i posljedicama po standard građana. Kritičari tvrde da se fokus njegove politike i dalje nalazi na ustavnim i nacionalnim pitanjima, dok se ekonomske teme stavljaju u drugi plan.
Građani između političkih sukoba i rastućih troškova
U zemlji s prosječnim platama i penzijama znatno nižim od evropskog prosjeka, svako povećanje cijena goriva dodatno produbljuje socijalne razlike. Najteže su pogođeni penzioneri, nezaposleni i radnici s minimalnim primanjima, koji većinu prihoda troše na osnovne životne potrebe.
Dok političke elite međusobno razmjenjuju optužbe i grade narative koji često nemaju direktne veze s ekonomskom realnošću, građani se svakodnevno suočavaju s posljedicama rasta cijena na benzinskim pumpama, u trgovinama i na računima za komunalije.
U takvom ambijentu, pitanje cijena goriva postaje mnogo više od ekonomskog problema – ono postaje ogledalo ukupnog političkog i društvenog stanja u Bosni i Hercegovini.
