Neimenovani iranski izvor zaprijetio je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu "iznenađenjem" ako pošalje američke trupe na ostrvo Harg, reagujući na izvještaje da SAD razmatraju okupaciju ili blokadu ostrva.
"Ako terorista Trump napravi ovu grešku, bit će toliko iznenađen da neće moći ni ukloniti kovčege svojih vojnika s našeg tla", navodno je izvor rekao agenciji.
Strateški važno ostrvo
Prijetnje dolaze u vrijeme pojačanih tenzija. Od početka rata, Iran je više puta prijetio SAD-u i Izraelu i pokretao osvetničke napade širom Bliskog istoka. Prošle sedmice, Sjedinjene Države su bombardovale vojne objekte na ostrvu Harg, preko kojeg ide 90 posto iranskog izvoza nafte, ali su se suzdržale od napada na njegovu naftnu infrastrukturu.
Tasnim također piše da je Iran zaprijetio da će ugroziti plovidbu u moreuzu Bab el Mandeb ako Sjedinjene Države izvedu "vojni napad" na Harg. Ovo se odnosi na kopnenu operaciju, s obzirom na to da su američke snage već izvele zračne napade na ostrvo.
Bab el-Mandebski moreuz se nalazi između Jemena na Arapskom poluostrvu i afričkih zemalja Džibutija i Eritreje, na ulazu u Crveno more. Povezuje Crveno more sa Adenskim zaljevom i dalje sa Indijskim okeanom, što ga čini jednom od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu.
Prijetnja je značajna jer jemenski Huti, koje je Iran ranije koristio kao glavne izvršitelje svoje strategije ugrožavanja plovidbe u moreuzu i Crvenom moru, još nisu ušli u sukob, izvijestila je novinska agencija Tasnim, pozivajući se na iranske zvaničnike.
Zašto je Harg toliko važan?
Važnost ostrva Harga leži u njegovoj centralnoj ulozi u iranskom izvoznom sistemu. Smješten u sjevernom Perzijskom zaljevu, Iran izvozi oko 90 posto svoje sirove nafte preko ovog ostrva, uglavnom u Kinu i druga azijska tržišta.
Iako je relativno malo - osam kilometara dugo i između četiri i pet kilometara široko - ostrvo je dom opsežne infrastrukture, uključujući rezervoare za skladištenje, cjevovode i utovarne terminale. Cjevovodi iz nekih od najvećih iranskih naftnih polja su tamo povezani prije nego što se sirova nafta utovari u tankere.
Izvoz nafte je ključni izvor prihoda za iransku vladu, što ostrvo Harg čini vitalnom ekonomskom imovinom.
Globalne ekonomske posljedice
Analitičari procjenjuju da bi napad na izvozne terminale na ostrvu Harga mogao ukloniti 1,5 do 2 miliona barela nafte dnevno sa globalnog tržišta. To bi predstavljalo oko 3 do 4 posto globalne trgovine sirovom naftom morem, rekao je Roukaya Ibrahim, strateg za robe u investicionoj firmi BCA.
Azijske ekonomije, uključujući Kinu, koja se uveliko oslanja na isporuke nafte s Bliskog istoka, posebno su izložene. "Napad na naftnu infrastrukturu ostrva Harg ne bi samo naštetio izvoznim kapacitetima Irana, već bi i povećao rizik od širih napada na regionalnu energetsku infrastrukturu", rekao je Ibrahim.
Dodala je da bi takva eskalacija mogla podići cijene nafte prema 120 dolara po barelu. Od početka rata, cijene sirove nafte Brent porasle su za 42 posto, a WTI za 47 posto, ističe Jim Reid, globalni šef makro istraživanja u Deutsche Bank.
Rizik od šire odmazde
Analitičari upozoravaju da najveći rizik leži u mogućoj eskalaciji sukoba koja bi bila usmjerena na energetsku infrastrukturu širom regije. Potencijalne mete mogle bi uključivati naftovode izgrađene kako bi se zaobišao Hormuški moreuz.
"Posebno značajan udarac bili bi napadi na saudijski naftovod Istok-Zapad i naftovod Abu Dhabi u UAE, koji se oba koriste za preusmjeravanje nafte u slučaju zatvaranja Hormuškog moreuza", objasnio je Ibrahim.
Istraživački tim JPMorgana je također zaključio da bi napad na ostrvo Harg vjerovatno izazvao odmazdu u Hormuškom moreuzu ili napade na glavna regionalna energetska postrojenja.
Istakli su nekoliko strateški važnih naftnih čvorišta koja bi mogla biti ugrožena, uključujući Ras Tanura u Saudijskoj Arabiji, rafineriju Abqaiq i Fujairah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Prekid rada bilo kojeg od ovih postrojenja dodatno bi opteretio globalnu opskrbu naftom.
