Evropskoj uniji će trebati najmanje još godinu dana da odluči kako će primijeniti svoje novo digitalno zakonodavstvo na ChatGPT, pokazuje analiza .
Upotreba ovog alata vještačke inteligencije u Evropi brzo raste, a OpenAI je ovog mjeseca objavio da je ChatGPT dostigao važan prag za regulatorni nadzor, sa više od 120 miliona korisnika mjesečno koji koriste njegovu funkciju pretraživanja.
Ali Evropska komisija još nije tačno odlučila kako će primijeniti Zakon o digitalnim uslugama (DSA) na ChatGPT, koji bi trebao osigurati da velike online platforme smanje svoje rizike. Odluka se očekuje tek sredinom 2026. godine, potvrdio je visoki zvaničnik Komisije.
ChatGPT izvan opsega postojećih definicija
Ova situacija postaje test sposobnosti EU da se nosi s rizicima koje predstavljaju veliki jezički modeli – tehnologije koje postaju uobičajene kao internet pretraživači. Međutim, DSA je napisan prije nego što je ChatGPT uopće postao mainstream, tako da njegovi uslovi ne pokrivaju jasno chatbotove, što dovodi Bruxelles u rizik da ponovo zakasni s reakcijom.
OpenAI je nedavno priznao da oko 1,2 miliona korisnika sedmično vodi razgovore sa ChatGPT-om koji „ukazuju na suicidalne namjere“, dodajući da „u rijetkim slučajevima model ne reaguje kako bi trebao u osjetljivim situacijama“.
„Za industriju naviknutu na dobrovoljne standarde umjetne inteligencije, obavezni režim dubinske analize DSA-e bit će hladan tuš“, rekao je Mathias Vermeulen, direktor konsultantske kuće AWO sa sjedištem u Briselu. „OpenAI će morati značajno podići ljestvicu i neće moći jednostavno kopirati ono što trenutno radi.“
Kompanija nije komentarisala optužbe, ali se pozvala na svoju web stranicu o usklađenosti sa DSA, napominjući da se brojka od 120 miliona odnosi samo na korisnike funkcije pretraživanja, a ne na cijelu uslugu.
Pod nadzorom i DSA i Zakona o umjetnoj inteligenciji
ChatGPT već podliježe Zakonu o vještačkoj inteligenciji (AI Act), koji od njega zahtijeva da od augusta procijeni i ublaži rizike i mogao bi se suočiti s kaznama do 15 miliona eura ako to ne učini. Ali njegova korisnička baza sada ga svrstava među najveće online platforme, s više od 45 miliona mjesečnih korisnika prema DSA - što znači da bi se mogao suočiti s kaznama do 6 posto svog globalnog godišnjeg prihoda.
Međutim, pitanje je kako će Komisija klasificirati ChatGPT kao pretraživač, platformu ili digitalnu uslugu, jer će to odrediti kojim će obavezama podlijegati. Ako se klasificira kao pretraživač, mogao bi izbjeći neke zahtjeve poput obaveze da se korisnicima omogući prijavljivanje i uklanjanje sadržaja.
Ako se odluka donese sredinom 2026. godine, obaveze OpenAI-a u vezi sa DSA stupile bi na snagu krajem sljedeće godine. Kompanija bi tada morala podnijeti sveobuhvatni izvještaj o procjeni rizika, uključujući potencijalne uticaje na izbore, javno zdravlje i osnovna prava.
Sukob dva zakona
Zasad nije jasno kako će se DSA i Zakon o umjetnoj inteligenciji preklapati. Zakon o umjetnoj inteligenciji kategorizira modele prema riziku – od neprihvatljivog do minimalnog – dok DSA zahtijeva od velikih platformi da procjene „sistemske rizike“ poput dezinformacija, utjecaja na izbore i javnog zdravlja.
Prema riječima advokata, ovo preklapanje nije savršeno. „Neki rizici, poput dezinformacija i lažnog sadržaja, potpadat će pod DSA, dok će drugi - poput korištenja ChatGPT-a u procesima zapošljavanja - ostati u okviru Zakona o umjetnoj inteligenciji“, objašnjava João Pedro Quintais, profesor informacijskog prava na Univerzitetu u Amsterdamu.
Upozorava da bi to moglo dovesti do "regulatornih rupa" u procjeni rizika, ali i do mogućnosti da OpenAI koristi "sigurnu luku" - odredbu prema kojoj platforme nisu odgovorne za sadržaj koji korisnici objavljuju na njima.
Kako stvari stoje, Brisel još nije pronašao način da uskladi svoju ambicioznu digitalnu regulaciju s razvojem tehnologije koja ga je već nadmašila.
