Poznavanje osnova zdrave prehrane, poput jedenja povrća i izbjegavanja viška šećera, samo je dio priče.
Na naš izbor hrane značajno utječu i nivo stresa, raspoloženje i osjećaj povezanosti sa svijetom.
Nova studija, objavljena u časopisu Social Science & Medicine, sugerira da bi jedna iznenađujuće pristupačna navika mogla olakšati zdraviju ishranu: provođenje više vremena u prirodi. Vrtlarstvo, šetnja parkom ili briga o sobnim biljkama jednostavni su načini povezivanja s prirodom koji mogu poboljšati kvalitet vaše ishrane, piše EatingWell.
Kako je istraživanje provedeno?
Istraživači sa Univerziteta Drexel i Medicinskog fakulteta Univerziteta Wake Forest proveli su studiju u dvije faze. U prvoj, 300 odraslih osoba širom SAD-a popunilo je online anketu o tome koliko često i koliko dugo provode vrijeme u prirodi.
Interakcije se dijele na indirektne (posmatranje prirode kroz prozor), slučajne (prolazak kroz zelene površine ili provođenje vremena sa sobnim biljkama) i namjerne (planirani odlasci u park, planinarenje ili vrtlarstvo).
Učesnici su također popunili detaljan upitnik o svojim prehrambenim navikama tokom proteklog mjeseca. Kvalitet njihove prehrane procijenjen je pomoću dva alata: Indeksa zdrave prehrane-2020, koji mjeri usklađenost sa službenim američkim smjernicama, i EAT-Lancet indeksa, koji procjenjuje prehrambene navike u odnosu na preporuke za ljudsko i planetarno zdravlje.
U drugoj fazi, provedeni su dubinski intervjui sa 30 odabranih učesnika kako bi se bolje razumjeli razlozi koji stoje iza statističkih podataka.
Šta je studija otkrila?
Rezultati su pokazali jasnu i statistički značajnu vezu između učestalosti i trajanja izloženosti prirodi i kvalitete prehrane. Pokazalo se da i slučajne i namjerne interakcije s prirodom predviđaju bolje prehrambene navike i održivije obrasce prehrane.
Intervjui su ponudili četiri ključna objašnjenja za ovu vezu:
Prvo, priroda smanjuje stres, što olakšava donošenje zdravijih prehrambenih odluka. Mnogi učesnici su izjavili da im je boravak na otvorenom pomogao da se opuste i prekinu ciklus posezanja za nezdravom hranom zbog stresa ili dosade.
Drugo, ljudi usmjereni na zdravlje često povezuju provođenje vremena u prirodi s promišljenijim izborom hrane, smatrajući da su te dvije navike isprepletene.
Treće, osjećaj povezanosti s prirodom, posebno među onima koji se bave vrtlarstvom, potaknuo je želju za konzumiranjem više voća, povrća i cjelovitih namirnica.
Konačno, svijest o utjecaju proizvodnje hrane na okoliš, poput emisija stakleničkih plinova iz mesne industrije, utjecala je na izbor održivijih opcija.
Dodatne analize su pokazale da je mentalno zdravlje igralo važnu ulogu. Učesnici s nižim nivoima depresije, anksioznosti i stresa pokazali su jaču vezu između boravka u prirodi i zdravije ishrane. Moguće je da loše mentalno zdravlje otežava prevođenje pozitivnih efekata prirode u bolje prehrambene izbore.
Međutim, studija ima ograničenja - uzorak od 300 ljudi možda nije reprezentativan za cijelu populaciju, a podaci o ishrani i prirodi zasnovani su na samoprocjenama učesnika.
Također, budući da se radi o opservacijskoj studiji, ne može se zaključiti da priroda uzrokuje bolju ishranu, već samo da su ta dva fenomena povezana.
Kako ovo primijeniti u stvarnom životu?
Ne morate potpuno promijeniti svoj raspored da biste iskoristili ovo znanje. Male, ali dosljedne promjene mogu postepeno podržati zdraviju ishranu. Čak i kratka šetnja parkom ili ulicom s drvoredom može pomoći u smanjenju stresa koji dovodi do lošeg izbora hrane. Unesite prirodu u svoj dom tako što ćete držati biljke u prostorijama u kojima provodite najviše vremena.
Ako imate priliku, pokušajte uzgajati vlastitu hranu – učesnici koji su se bavili vrtlarstvom razvili su dublje poštovanje prema svježim proizvodima. Posjeta pijaci također može ojačati vašu vezu s prehrambenim sistemom i prirodom. Povezivanje ciljeva zdrave prehrane s više vremena provedenog na otvorenom može pojačati pozitivne efekte smanjenjem stresa i povećanjem zdravstvene svijesti.
Iako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se u potpunosti razumjeli mehanizmi ove veze, nalazi pružaju uvjerljiv argument da boravak na otvorenom može pružiti višestruke zdravstvene koristi.
