Trump djeluje, Evropa ostaje samo posmatrač u krizi na Grenlandu
U svojim prvim političkim komentarima otkako je prošle godine napustio ambasadorsku funkciju, Lord Mandelson je izjavio da je Trump postigao više u jednom danu nego što je tradicionalna diplomatija postigla za deset godina, misleći na hapšenje venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura.
Iako je Starmer izbjegavao direktne kritike Trumpovih postupaka u Venecueli, ponovio je stav da je budućnost Grenlanda pitanje koje se tiče samo te teritorije i Danske.
Ali Mandelson je, u članku za časopis The Spectator, tvrdio da je reakcija na Trumpove manevre istakla rastuću geopolitičku slabost Evrope, pozivajući na veću upotrebu tvrde sile i finansijskih resursa kako bi se povratio međunarodni značaj.
Bivši ambasador tvrdi da Trump nema namjeru izvršiti invaziju na Grenland. Ono što će se dogoditi, kaže on, jeste da će prijetnje arktičkoj sigurnosti od strane Kine i Rusije postajati sve jasnije u glavama evropskih lidera, dok će deklaracije o suverenitetu i budućnosti NATO-a izblijedjeti pred novom i ozbiljnijom debatom. Suštinsko pitanje, kaže on, je kako će dvije strane zapadne medalje: Amerika i Evropa, uspjeti koegzistirati u ovoj novoj Trumpovoj eri.
U vrijeme kada britanski ministri osuđuju "uništavanje" međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, a Starmer snažno podržava međunarodno pravo nakon Madurovog hapšenja, Mandelson tvrdi da je ovaj međunarodni poredak odavno nestao. Trump nije populista koji uništava ovaj sistem, tvrdi on, ali je izgubio svoju relevantnost mnogo prije nego što je Trump izabran za predsjednika. Dodaje da je globalni poredak nakon Drugog svjetskog rata, ako je ikada uopšte postojao, počeo da blijedi prije dvije decenije, kada se Kina pojavila kao velika sila koja dovodi u pitanje unipolarnu dominaciju SAD-a.
Mandelson optužuje evropske lidere da ne razumiju revoluciju koja se odvija i da površno tumače politiku "Amerika na prvom mjestu", miješajući je s politikom "Samo Amerika", uprkos američkim obavezama u Ukrajini i Gazi. Ističe da je Evropa opsjednuta Trumpovim objavama na Social Truth, ali ne uspijeva analizirati obrazloženje koje stoji iza njih. Umjesto panike, evropski lideri bi se trebali zapitati zašto Sjedinjene Države preispituju svoju politiku i kako oni, kao saveznici, mogu pomoći u ublažavanju posljedica. Njegov zaključak je jasan: Trumpov direktan pristup stvarnosti je poželjniji od paralize koja je karakterizirala prethodne američke administracije ili neizvjesnih i sporih poteza UN-a i EU.
Treba napomenuti da Peter Mandelson više nije ambasador zbog svoje umiješanosti u skandal Epstein, faktor koji može naštetiti njegovom moralnom ili pravnom kredibilitetu, ali koji ne umanjuje težinu njegove političke i strateške analize.
Opšte stanje evropskih reakcija dobro je sažeo Mujtaba Rahman, direktor za Evropu u Eurasia Group. Prema njegovim riječima, pitanje Grenlanda dominiralo je političkom agendom EU, dok su Trumpove izjave izazvale uzbunu među birokratima koji su tek nastavili s radom nakon praznika. Iz ovog poteza proizašao je plan u tri tačke za smirivanje krize i možda postizanje sporazuma, iako je povjerenje u njegov uspjeh i dalje nisko. Plan se fokusira na ekonomska, sigurnosna i područja upravljanja posljedicama. Prva tačka uključuje podršku ekonomskom razvoju Grenlanda, proširenje njegovih prava na ribolov – pitanje koje je dovelo do izlaska Grenlanda iz Evropske unije 1985. godine – i poboljšanje transportnih i komunikacijskih veza. 94 miliona eura bit će uloženo u obrazovanje, stručno osposobljavanje i prelazak na čistu energiju. Iako, prema Eurasia Group, ekonomija nije glavni faktor za Trumpa u njegovom interesu za Grenland, evropski zvaničnici vjeruju da ekonomski aspekt igra značajnu ulogu.
Jedan evropski zvaničnik je naveo opsesiju Trumpove administracije rijetkim zemnim elementima i neke ideje koje su također kružile u vezi s Ukrajinom. EU planira razviti infrastrukturu na Grenlandu kako bi rudarenje rijetkih zemalja učinila jeftinijim i privlačnijim za privatni sektor. Drugi zvaničnik je naglasio potrebu za poboljšanjem "ekonomske održivosti" iskorištavanja prirodnih resursa ostrva. U tekućem budžetu, EU je Grenlandu dodijelila 225 miliona eura i ima za cilj da udvostruči ovaj iznos u sljedećem budžetu, na 530 miliona. Što se tiče sigurnosti, odgovornost će preći na NATO. Drugi element plana odnosi se na povećanje vojnog prisustva.
Treći element evropskog plana odnosi se na razmišljanje o posljedicama u slučaju da Trump preduzme jednostranu akciju koju su visoki zvaničnici opisali kao "neprijateljsku kupovinu". Evropski lideri su svjesni rizika javnog sukoba s Trumpom i nerado preuzimaju obaveze koje realno ne mogu ispuniti. Međutim, očekuje se talas intenzivne diplomatije u Davosu i na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Evropski odgovor mogao bi se fokusirati na ograničavanje američkog pristupa zajedničkom tržištu putem sankcija, digitalnih tarifa ili korištenja ekonomskih mehanizama protiv pritiska. Kriza oko Grenlanda mogla bi poremetiti trgovinski sporazum između EU i SAD-a i dovesti do eskalacije tarifa s obje strane. Evropska komisija je predstavila pravni prijedlog za jednostrano smanjenje tarifa na američki izvoz, ali Evropski parlament ga još nije odobrio. Sada neki danski zastupnici predlažu da se ova inicijativa blokira dok SAD ne pojasne svoje namjere na Grenlandu.
Evropski zvaničnici ne smatraju najgori mogući scenario, američku invaziju na Grenland, mogućim – i ne misle da bi takav čin doveo do raspada NATO-a. Oni smatraju politički samoubilačkim da EU napusti američki nuklearni štit. Također ne vjeruju da bi se SAD jednostrano povukle iz NATO-a ili iz Ukrajine. Glavni razlog je taj što američki proizvođači oružja imaju koristi od povećanih evropskih izdataka za odbranu, a to se ne bi dogodilo ako bi se savez raspao. Zato je izjava danske premijerke Mette Frederiksen da bi ova kriza mogla biti kraj NATO-a dočekana sa skepticizmom.
U Briselu se nadaju da će evropska spremnost da učini više, i ekonomski i vojno, opovrgnuti argumente američke administracije i mobilizirati američki Kongres i javno mnjenje da postave određena ograničenja Donaldu Trumpu.
