Ankete u nekim od glavnih zemalja EU pokazuju da ne postoji podrška proširenju na zemlje Zapadnog Balkana, dok su Norveška i Island dobrodošle u Uniju...
Zatvara vrata Balkanu, ali ih otvara prema sjeveru. To se može reći nakon rezultata Barometra koji pokazuje podršku koju proširenje ima među stanovništvom glavnih zemalja EU i koje zemlje uživaju najveću podršku za članstvo.
Istraživanja Eurobarometra obuhvataju Njemačku, Austriju, Francusku, Češku, gdje su rezultati razočaravajući za gotovo sve zemlje Zapadnog Balkana, ali ne samo za njih, već i za Ukrajinu i Moldaviju.
Uprkos činjenici da je članstvo u EU postalo jak adut u izbornim kampanjama u nekim zemljama, posebno u Albaniji, ali i kao snažan kamen koji je Brisel koristio da drži vlade na površini, dalje od ruskog uticaja, najnoviji rezultati Eurobarometra koje je objavio njemački medij FAZ pokazuju da građani zemalja Unije ne podržavaju proširenje prema zemljama koje imaju ekonomske probleme.
U Njemačkoj i Austriji, moguće proširenje Evropske unije uglavnom nailazi na odbijanje većine. Ankete Eurobarometra, instrumenta EU za mjerenje javnog mnjenja, to redovno pokazuju.
Anketa iz septembra 2025. godine pokazala je da na nivou EU postoji većina od 56% koja podržava prijem novih članica. Međutim, u Njemačkoj i Austriji pristalice su u manjini, sa 49% odnosno 45%.
Podrška je još niža u Češkoj i Francuskoj, gdje samo 43% ispitanika podržava ideju proširenja EU.
Ali u roku od nekoliko mjeseci, čini se da je podrška dodatno smanjena u nekim zemljama EU.
Odbijanje je također povezano s lošom reputacijom zemalja kandidata. Izuzev Turske, koja je ostala samo formalni kandidat i više ne igra stvarnu ulogu u debati o proširenju, sve zemlje koje teže članstvu su iz Istočne Evrope: šest sa Zapadnog Balkana, kao i Moldavija, Ukrajina i Gruzija, od kojih se potonja trenutno više ne smatra ozbiljnim kandidatom.
U svim ovim zemljama, nivo ekonomskog razvoja ostaje ispod prosjeka trenutnih država članica. To stvara malo entuzijazma, ne samo u Austriji i Njemačkoj. Kandidati se često doživljavaju kao neto korisnici, kao „zemlje primaoci“ koje ne doprinose. Ova percepcija je diskutabilna, ali ostaje realnost u javnom mnjenju.
Međutim, čak i u skeptičnoj Austriji postoji podrška proširenju EU u određenim slučajevima. Istraživanje koje je nedavno objavilo Austrijsko udruženje za evropsku politiku pokazuje vrlo visoke rezultate za dvije zemlje: 62% ispitanika podržava članstvo Norveške, dok je 57% za prijem Islanda. U Njemačkoj se očekuju slični rezultati.
Ni Norveška ni Island se ne doživljavaju kao problem. Obje zemlje se smatraju potencijalnim obogaćenjem za EU. Za Norvešku, to pitanje trenutno nije na dnevnom redu, ali za Island bi uskoro moglo postati konkretno, ako islandsko stanovništvo na referendumu planiranom za kraj augusta odluči da nastavi pregovore o članstvu u EU koji su prekinuti 2015. godine.
Iako bi ove dvije nordijske zemlje bile dobrodošle, velika većina u Austriji odbacuje članstvo istočnoevropskih zemalja. Samo 25% ispitanika pozitivno je raspoloženo prema Bosni i Hercegovini, koja je na vrhu liste s niskom podrškom. Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Ukrajina dostižu samo 20%, Albanija 17%, Moldavija 16%, dok Srbija i Kosovo samo 15%.
Ove brojke su posebno razočaravajuće za Crnu Goru, koju Evropska komisija smatra najnaprednijom zemljom u procesu pristupnih pregovora. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen redovno procjenjuje napredak zemlje. Crna Gora je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja i zatvorila ih 14, više od bilo kojeg drugog kandidata. Zemlja cilja na članstvo do 2028. godine.
Međutim, vlada u Podgorici svjesna je rezervi prema balkanskim zemljama. Iz tog razloga, pojavila se ideja da Crna Gora pokuša imati koristi od zajedničkog procesa s manje osporavanom zemljom. Ako referendum na Islandu rezultira u korist nastavka pregovora, cilj je postići zajedničko rješenje, gdje bi se Crna Gora i Island pridružile zajedno kao 28. i 29. zemlja EU.
Sa numeričke tačke gledišta, ovo ne bi bio izazov za EU, jer dvije zemlje zajedno imaju nešto više od milion stanovnika.
Ideja se široko razmatra u Crnoj Gori, a podržavaju je i političke ličnosti. Crnogorski list „Pobjeda“ intervjuisao je islandsku ministricu vanjskih poslova, Katrín Gunnarsdóttir, o ovom pitanju. Ona je, iako je podržala članstvo svoje zemlje u EU, oprezno izjavila da u sve složenijem svijetu male države imaju koristi od učešća u snažnim institucijama poput EU.
U vezi s pitanjem da li nove zemlje treba primiti bez prava veta kako bi se izbjegli zastoji u donošenju odluka, ministar je naglasio da Island podržava saradnju pod jednakim uslovima. To je ujedno i zvanični stav Crne Gore, iako ostaje da se vidi da li je takav pristup realan.
