Evropska centralna banka (ECB) u četvrtak je odlučila ostaviti kamatne stope nepromijenjenim, zadržavši ključnu depozitnu stopu na dva posto, nivou na kojem se nalazi od juna, nakon serije smanjenja s vrhunca od četiri posto zabilježenog sredinom 2024. godine.
Odluka dolazi dok ekonomija 21 zemlje eurozone bilježi skroman, ali otporan rast, uprkos poremećajima izazvanim carinama koje je najavio bivši američki predsjednik Donald Trump. Niže kamatne stope podstakle su stambeno kreditiranje i novu gradnju, dok niska nezaposlenost doprinosi potrošačkoj potražnji i održava otpornost ekonomije bez potrebe za dodatnim smanjenjem kamata.
Analitičari procjenjuju da ECB može ostaviti kamatne stope stabilnim sve do sredine 2027. godine, jer je rast u posljednjem kvartalu 2025. iznosio 0,3 posto, a prema prognozama banke Berenberg, ukupni rast u 2026. mogao bi doseći 1,3 posto. Perspektive su poboljšane očekivanim većim ulaganjima u infrastrukturu i odbranu u Njemačkoj, dok je u Francuskoj završena složena procedura usvajanja budžeta za 2026., što je uklonilo ključnu prepreku stabilnom ekonomskom planiranju.
Smanjeni troškovi energije, zajedno s dogovorom s Evropskom komisijom kojim je ograničena maksimalna carinska stopa na 15 posto, dodatno su ublažili pritiske na ekonomiju. Inflacija je u januaru pala na 1,7 posto, ispod cilja ECB-a od dva posto, što pruža prostor za održavanje kamatnih stopa na sadašnjem nivou.
Povećanje kamata u budućnosti koristi se kao instrument suzbijanja inflacije kroz povećanje troškova zaduživanja, čime se smanjuje potražnja za kreditima, bilo da je riječ o stambenim nekretninama ili investicijama u proizvodne kapacitete. ECB će pratiti ekonomske pokazatelje i prilagoditi politiku tek kada rast bude opravdavao promjenu kamata.
