„Svadba“ ruši rekorde i briše granice: Komedija koja je nasmijala region
Film koji se poigrava nacionalnim stereotipima postao je najveći kino-hit u Hrvatskoj i šire, potvrđujući da publika i dalje dijeli isti humor – bez obzira na granice.
Hrvatska komedija „Svadba“ postala je pravi regionalni fenomen, obarajući rekorde gledanosti i puneći kinodvorane širom Balkana. Već prije same premijere, zakazane za 20. januar, prodano je više od 40.000 ulaznica – što predstavlja presedan u historiji hrvatske kinematografije. No, ono što je uslijedilo nakon početne marketinške kampanje nadmašilo je sva očekivanja.
U manje od mjesec dana prikazivanja film je dostigao brojku od preko 500.000 gledalaca u Hrvatskoj, čime je izjednačio rekord koji je godinama držao Titanic kao jedan od najgledanijih filmova u tamošnjim kinima. Ako se uzme u obzir da Hrvatska ima oko 3,8 miliona stanovnika, taj uspjeh postaje još impresivniji. Poređenja radi, takav rezultat u Njemačkoj bi značio oko 12 miliona gledalaca – brojke kakve su nekada ostvarivali blokbasteri poput Harry Potter i kamen mudraca ili Gospodar prstenova: Prstenova družina, ali kroz znatno duži period prikazivanja.
Veliki interes ne bilježi se samo u Hrvatskoj. Film je izuzetno gledan i u Bosna i Hercegovina te Srbija, gdje je ukupno prodano više od milion ulaznica. Posebno je zanimljiv uspjeh u gradovima s brojnom južnoslavenskom dijasporom. U Beč, koji mnogi nazivaju „glavnim gradom Balkana“, tokom jednog vikenda održano je 12 projekcija – svaka rasprodana u svega nekoliko sati.
Više od komedije
Radnja filma naizgled je jednostavna, ali eksplozivna za balkanske prilike: Hrvatica Ana ostaje trudna sa Srbinom Nebojšom, a njihova ljubavna priča pokreće lavinu porodičnih, nacionalnih i kulturnih tenzija. Upravo ta premisa omogućava filmu da se poigra stereotipima – i srpskim o Hrvatima, i hrvatskim o Srbima – pretvarajući ih u predmet šale.
Glumačku postavu čine neka od najpoznatijih imena regionalne scene, no sama zvučna imena nisu dovoljna da objasne ogroman uspjeh. Stil filma je lagan, povremeno grub i direktan, s dozom vulgarnog humora koji očigledno pronalazi put do široke publike. Međutim, takvih komedija je i ranije bilo, pa nijedna nije izazvala ovakav talas gledanosti.
Čini se da je ključ uspjeha u nečemu dubljem – u potrebi publike da se nasmije vlastitim predrasudama i političkim narativima koji godinama dominiraju javnim prostorom. „Svadba“ kroz humor razbija napuhanu retoriku o „drugima“, podsjećajući da su stereotipi često apsurdni kada se ogole do kraja.
Živa „Jugosfera“
Film je otvorio i širu raspravu o kulturnom prostoru regiona. Iako država zvana Jugoslavija više ne postoji, očito je da publika i dalje dijeli zajednički jezik humora i prepoznaje iste društvene obrasce. Bez jezičnih barijera, gledatelji od Hrvatska do Srbija i Bosna i Hercegovina smiju se istim šalama – i u tim šalama prepoznaju i sebe i svoje susjede.
Možda poruka koju publika šalje nije jednoznačna niti politički artikulisana, ali brojke su neumoljive: interes ne jenjava, dvorane su pune, a „Svadba“ je postala simbol jedne drugačije vrste povezivanja – one kroz smijeh.
U vremenu podjela, komedija je uspjela ono što politika godinama ne može: okupiti region pred istim platnom i natjerati ga da se smije – zajedno.
