U akvatoriju sjevernog dijela Tihog oceana od Tajvana do Sahalina, odnosno od Filipinskog, Istočnog kineskog, preko Japanskog do Ohotskog mora, sve je veća gužva.
Najmoćnije svjetske pomorske flote SAD, Kina, Japan i Rusija, pa još Južna Koreja, Tajvan i Filipini nagurali su se na tom području, održavaju masovne vojne vježbe, a uz to Sjeverna Koreja ispaljuje balističke projektile na pučinu.
Nedavno su SAD i Filipini organizovali najveće zajedničke vojne vježbe, Kinezi su uvježbavali blokadu Tajvana, Rusi su podigli borbenu gotovost svoje Tihookeanske flote na najvišu razinu i uvježbavali odbranu od desanta na Sahalin i Kurilske otoke, a u Japanskom moru "trenirali" su uništavanje "neprijateljskih podmornica". Istodobno su u iste vode Japanskog mora brodove poslali SAD, Južna Koreja i Japan, kao odgovor na sjevernokorejske raketne igre, ali vjerovatno i da upute poruku Rusiji. U manevrima će uvježbavati pomorsku proturaketnu odbranu.
Uzbuna za evakuaciju
U Japanu je prije nekoliko dana proglašena uzbuna za evakuaciju više miliona ljudi zbog ispaljene sjevernokorejske rakete. Poslije je uzbuna povučena jer raketa nije dosezala do japanskog tla. Sjeverna Koreja je već ispalila desetak raketa u smjeru Japana, a sve te rakete mogu nositi i "nuklearne bojeve glave" koje Pjongjang posjeduje.
Sjeverna Koreja je saveznik Kine i Rusije, a za razliku od Pekinga, otvoreno podržava rusku agresiju na Ukrajinu i jedna je od samo pet zemalja koje su u UN-u glasale protiv rezolucija kojima se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu (Kina je sva tri puta bila suzdržana).
Južnokorejski dnevnik Daily NK objavio je prije nekoliko sedmica da je Sjeverna Koreja na okupirana područja Ukrajine poslala oko 600 do 800 vojnika, ali "ne da ratuju", nego da sudjeluju u "obnovi i raščišćavanju". Osim toga, pojavila se informacija da Sjeverna Koreja prodaje Rusiji municiju. Rusija je, sa sruge strane, podigla svoju Tihookeansku flotu, kako su i sami ruski prorežimski analitičari rekli, "zbog podrške Kini" u napetostima oko Tajvana.
Ruski manevri
Kina provodi vježbe blizu Tajvana i ove ruske vježbe na tom području usaglašene su s Kinom, smatraju prokremaljski mediji. S druge strane, to je i poruka Japanu, koji je povećao vojni budžet za više od 11 milijardi američkih dolara u odnosu na prošlu godinu - s 40 na 51,27 milijardi dolara. U Moskvi je to izazvalo uzbunu, iako i rusko izdvajanje za "vojsku i represivni aparat" iznosi 143 milijarde dolara ili čak 30 posto ovogodišnjeg državnog budžeta.
Osim toga, ruski manevri organizovani su i kao poruka uoči summita G7 koji će sredinom maja biti održan u Hirošimi. Naime, Rusija provodi manevre oko Sahalina i Kurilskih otoka, koji su u neposrednoj blizini obala Japana, a dvije se zemlje spore oko tih otoka još od kraja Drugoga svjetskog rata kada je SSSR anektirao to područje kao dio ratnog pobjedničkog plijena.
Kriza se produbljuje
Kriza oko Tajvana se produbljuje. Moskvi, zbog problema koje ima u Ukrajini, eskalacija te vruće tačke najviše odgovara. Naime, smatraju da bi njenim razbuktavanjem popustio pritisak na Rusiju zbog Ukrajine, a pogotovo vjeruju da bi se SAD, koji najviše pomaže Ukrajincima, više angažovao oko Tajvana, ali i EU bi se dodatno iscrpila u pomaganju i Ukrajini i Tajvanu. Moskva pretpostavlja da bi jačanjem tajvanske krize Kina morala otvoreno stati na rusku stranu u vezi s Ukrajinom, kao što je ona u ovom slučaju uz Peking.
U Moskvi nisu oduševljeni što je premijer Fumio Kishida na samit G7 pozvao i predstavnike država koje Rusija smatra "svojim partnerima i saveznicima", poput brazilskog predsjednika Lule da Silve, indijskog premijera Narendre Modija, predsjednika Indonezije Joka Widoda, predsjednika Cookovih Otoka, zemlje predsjedavajuće Forumom tihookeanskih otoka te predsjednika države Komori, trenutno predsjedavajuće Afričkom unijom.
Pozvani su i australski premijer Anthony Norman Albanese, južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol i vijetnamski premijer Phạm Minh Chínha. Pozivanje Vijetnama i Indije posebno je zanimljivo jer se oni smatraju "prijateljima Rusije", ali su u napetim odnosima s Kinom. Iako mediji nagađaju da bi na samit mogao biti pozvan i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, zasad to nije potvrđeno.
Očito je da će, osim Ukrajine, u središtu summita biti stanje u jugoistočnoj Aziji i tihookeanski bazen. Kina i Rusija se najviše pribojavaju da Zapad na svoju stranu ne pridobije zemlje tog područja jer obje - a pogotovo Peking - sebe vide kao važne faktore upravo na tom području. Velika pobjeda SAD-a u toj regiji "povratak" je Filipina u njeno okrilje, a sada je na djelu velika operacija da se i Indija što više privuče Zapadu.