Gazi Husrev-begov vakuf nije muzejski eksponat niti uspomena na prošlost. To je živa institucija koja i danas održava svoje objekte, razvija nove sadržaje i služi zajednici - kazao je direktor Gazi Husrev-begovog vakufa Senaid Zajimović.
Govoreći o ulozi Gazi Husrev-bega u razvoju Sarajeva, Zajimović u intervjuu Feni kaže da ga javnost najčešće poznaje kao velikog vakifa, državnika i vojskovođu, ali da se nedovoljno govori o njegovoj viziji razvoja grada.
Pojašnjava da Gazi Husrev-beg nije mogao predvidjeti savremeni turizam niti milione posjetilaca koji danas dolaze u Sarajevo, ali jeste osmislio grad otvoren, funkcionalan i održiv za generacije koje dolaze.
Njegov vakuf, ističe, predstavljao je zaokruženu urbanu cjelinu u kojoj su han, bezistan, hamam, vodovod, medresa, biblioteka i džamija bili povezani u jedinstven sistem koji je omogućavao razvoj grada, sigurnost stanovništva i otvorenost prema svijetu.
- Danas bismo rekli da je Gazi Husrev-beg razmišljao o održivom razvoju. Njegova vizija sadržavala je gotovo sve ono što savremene turističke destinacije smatraju svojim najvećim vrijednostima: kvalitetan smještaj, razvijenu trgovinu, javnu infrastrukturu, kulturne i obrazovne ustanove, mjesta za odmor i relaksaciju, sigurnost, pitku vodu te bogatu duhovnu i kulturno-historijsku ponudu - rekao je Zajimović.
Naglašava da Sarajevo i danas nosi snažan pečat Gazi Husrev-bega te da njegov vakuf nije samo dio prošlosti nego jedan od razloga zbog kojih brojni posjetioci dolaze u glavni grad Bosne i Hercegovine.
- Mi u njegovom vakufu ne upravljamo samo vakufskom imovinom. Čuvamo i razvijamo jednu od najuspješnijih ideja u historiji Bosne i Hercegovine – ideju koja već gotovo pet stoljeća oblikuje ovaj grad i svakodnevno ga predstavlja svijetu - kazao je.
Prema njegovim riječima, mnogi turisti svakodnevno prolaze kroz Gazi Husrev-begov vakuf, a da nisu svjesni da se nalaze u prostoru koji funkcioniše kao jedinstvena cjelina još od prve polovine 16. stoljeća.
Obilaze Begovu džamiju, Sahat-kulu, Biblioteku, Medresu, Muzej Gazi Husrev-begovog vakufa i Morića han kao zasebne znamenitosti, ali da tek nakon objašnjenja shvate da svi ti sadržaji predstavljaju dijelove jedne pažljivo osmišljene cjeline.
Veliko interesovanje, kaže, izazivaju i arhitektura Begove džamije, njena akustika, kaligrafski natpisi, ali i činjenica da su u njenoj izgradnji učestvovali dubrovački majstori, što svjedoči o otvorenosti Sarajeva još u 16. stoljeću.
Prema njegovim riječima, posjetioce često iznenađuje i kontinuitet rada vakufa uprkos ratovima, promjenama država i različitim političkim sistemima, kao i podatak da mnogi u Sarajevo dolaze upravo zbog Gazi Husrev-begovog vakufa.
Govoreći o manje poznatim činjenicama, Zajimović posebno izdvaja način na koji je Gazi Husrev-beg uredio upravljanje svojom zadužbinom.
Objašnjava da vakufname nisu predstavljale samo pravne dokumente nego detaljno razrađen sistem upravljanja kojim su unaprijed određeni svrha zadužbine, odgovornosti upravitelja i način korištenja prihoda.
- Možda je najveće Gazi Husrev-begovo dostignuće upravo finansijska održivost njegovog vakufa. On nije ostavio samo građevine, nego je stvorio ekonomski model koji vlastitim prihodima finansira svoje održavanje, razvoj i društveno korisne aktivnosti. Danas mnogo govorimo o održivosti javnih ustanova, fondacija i humanitarnih organizacija, a Gazi Husrev-beg je taj princip uspješno primijenio još u prvoj polovini 16. stoljeća - kazao je.
Ističe da prihodi vakufa nisu namijenjeni ostvarivanju profita, nego ispunjavanju ciljeva koje je vakif precizno odredio.
- Prihodi koje vakuf ostvaruje nisu namijenjeni stvaranju profita radi profita. Oni služe upravo onome što je Gazi Husrev-beg odredio – održavanju vakufa, razvoju njegovih ustanova, obrazovanju, vjerskom životu, očuvanju kulturne baštine i služenju zajednici. Moglo bi se reći da je stvorio jedan od najuspješnijih neprofitnih finansijskih modela u evropskoj historiji - rekao je Zajimović.
Podsjeća da je Gazi Husrev-beg u vakufnami precizno odredio namjenu gotovo svakog prihoda, ostavljajući istovremeno moralnu obavezu budućim upraviteljima da vakufsku imovinu koriste isključivo u skladu s njegovom voljom.
Ukazuje i na činjenicu da je vakuf obuhvatao mnogo više od vjerskih i obrazovnih ustanova. Imaret je osiguravao hranu siromašnima, putnicima i učenicima, dok je u sastavu vakufa djelovala i hastahana u kojoj je liječenje bilo dostupno svima bez obzira na vjeru ili porijeklo.
- Sve to potvrđuje da Gazi Husrev-begov vakuf nikada nije bio samo skup lijepih građevina. On je bio pažljivo osmišljen sistem koji je povezivao vjeru, obrazovanje, kulturu, privredu, socijalnu zaštitu i zdravstvo u jednu skladnu cjelinu - naglasio je.
Govoreći o današnjoj misiji vakufa, Zajimović kaže da ona ostaje ista kao i prije gotovo pet stoljeća – služiti čovjeku i zajednici.
- Naš zadatak danas nije samo upravljati vakufskom imovinom. Naš zadatak je čuvati povjerenje koje traje gotovo pet stoljeća - kazao je.
Ističe da vakuf nastavlja odgovorno upravljati imovinom, čuvati kulturno-historijsku baštinu i razvijati obrazovne, vjerske i kulturne programe, uz nastojanje da ostane otvoren prema posjetiocima iz cijelog svijeta.
Zajimović smatra da će obilježavanje pet stoljeća Gazi Husrev-begovog vakufa biti prilika da se međunarodnoj javnosti predstavi priča o čovjeku koji nije ostavio samo građevine nego sistem vrijednosti koji traje do danas.
- Ako bismo nekome ko prvi put dolazi u Bosnu i Hercegovinu morali objasniti Sarajevo kroz jednog čovjeka, teško bismo pronašli bolji primjer od Gazi Husrev-bega. Ako je Isa-beg Ishaković utemeljio Sarajevo, onda je Gazi Husrev-beg gradu dao njegov prepoznatljivi karakter i lice koje danas poznaje cijeli svijet - zaključio je u intervjuu Feni direktor Gazi Husrev-begovog vakufa Senaid Zajimović.
Gazi Husrev-begov vakuf u Sarajevu utemeljen je 1531. godine i spada među najstarije institucije u jugoistočnoj Evropi koje djeluju u kontinuitetu. Osnivač vakufa Gazi Husrev-beg uvakufio je vlastitu imovinu s ciljem finansiranja izgradnje i održavanja najvažnijih objekata u historijskoj jezgri Sarajeva.
U sastavu vakufa nalaze se Gazi Husrev-begova džamija (Begova džamija) izgrađena 1530/1531. godine, dok su 1537. izgrađene Gazi Husrev-begova medresa (Kuršumli) i Gazi Husrev-begova biblioteka, najstarija obrazovna ustanova koja i danas radi, a biblioteka čuva vrijednu zbirku islamskih rukopisa i stare knjige.
Izgrađen je i Gazi Husrev-begov hamam, jedini očuvani i funkcionalni osmanski hamam u Sarajevu, kao i Gazi Husrev-begov bezistan i Morića han, historijski trgovački objekti u srcu Baščaršije. U okviru vakufa djeluje i Muzej Gazi Husrev-bega u ulici Sarači.
Vakuf danas funkcionira kroz upravljanje poslovnim prostorima na Baščaršiji, a prihodi se koriste za održavanje spomenika te za humanitarne i društveno korisne aktivnosti.
