Pri zadnjem neplaniranom susretu, u Jeruzalemu 2020. na obljetnici oslobođenja Auschwitza, Putin ju je, otkrila je, pozvao da posjeti Moskvu – iako je upravo izgubila na izborima. Rekao joj je da svejedno želi razgovarati s njom.
Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović bila je gošća na podcastu One Decision bivšeg direktora britanske vanjsko-obavještajne službe MI6, Sir Richarda Dearlovea. U intervjuu od 47 minuta dala je neke prilično zanimljive, pa i neobične izjave na temu rata u Ukrajini i pomoći toj zemlji, ali i odnosa Rusije i Hrvatske, uključujući stavove njenog nasljednika Zorana Milanovića i odnos Vladimira Putina prema njoj.
Suvoditeljica britanskog podcasta One Decision, Julia McFarland, opisala je ono što joj je Kolinda Grabar-Kitarović rekla o odnosu ruskog predsjednika Vladimira Putina prema njoj kao “jednu od najzanimljivijih i razotkrivajućih stvari koje sam čula o ruskom predsjedniku”.
McFarland je odmah na početku povukla izravnu paralelu između ratova u Hrvatskoj i Ukrajini:
Danas gledamo na zemlju u Europi koja se bori za svoju slobodu, nakon što je njenu neovisnost i suverenitet osporio njen daleko moćniji i agresivni susjed koji je odjednom, bez upozorenja, pokrenuo punu invaziju, uništio čitave gradove, počinio navodne ratne zločine i okupirao njen teritorij daleko većom vojskom od njene. Mala i nadjačana zemlja nije se pokolebala već je pružila otpor, uz građane koji su bili odlučni braniti svoju domovinu. Možda zvuči kao da govorim o Ukrajini, ali zapravo se radi o Hrvatskoj ranih devedesetih, maloj europskoj zemlji koja je vodila rat za neovisnost protiv bivše Jugoslavije.”
Sličnosti je u intervjuu istaknula i sama Grabar-Kitarović, koja je ove godine već nekoliko puta posjetila Ukrajinu, što redovito prati objavama na društvenim mrežama. Nedavno se pridružila Richardu Dearloveu u posjeti Kijevu kako bi čula iz prve ruke o stanju ukrajinske protuofenzive, a i u martu je u posjetu Kijevu bila pratnja premijeru Andreju Plenkoviću, gdje su se sastali s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i drugim najvišim ukrajinskim dužnosnicima. Obišla je tada i gradić Buču o okolici Kijeva u vrijeme obilježavanja godišnjice ruskog masakra, a sudjelovala je i na skupu “Ujedinjeni za pravdu” na temu procesuiranja odgovornih za taj i druge ratne zločine okupatora.
"Hrvatska je došla Srbima straga, Ukrajina to ne može"
Komentirajući ukrajinsku operaciju oslobađanja okupiranog teritorija, koja očito ide mnogo sporije i teže nego su se mnogi nadali, Grabar-Kitarović je ustvrdila da je “prije nego što je protuofenziva započela, zapravo bila jedan od onih glasova koji su upozoravali da treba smanjiti očekivanja od Ukrajinaca”. Imala je realističniju perspektivu, kaže, upravo zbog hrvatskog iskustva s oslobađanjem.
“Da, bio bi golemi uspjeh i jako bih voljela da dospiju do obale Azovskog mora, ali moramo biti realistični da će u ovim okolnostima vjerojatno trebati nekoliko valova ovih protuofenziva da bi mogli ostvariti svoje ciljeve. A svaki proboj koji naprave, kao sa selom Robotine, značajan je”, zaključila je Grabar-Kitarović.
Istaknula je i kako je Hrvatskoj za oslobađanje teritorija pod kontrolom srpskih pobunjenika “trebalo nekoliko strateški smještenih manjih operacija koje su dovele do one velike” te da je razlog što je operacija Oluja “trajala samo nekoliko dana i imala minimalni broj žrtava” taj što je Hrvatska vojska, “vodeći zajedničke vojne operacije s Armijom Bosne i Hercegovine, mogla zaobići sličnu obranu koju su paravojne snage lokalnih Srba postavile i doći straga”, što Ukrajina “ne može napraviti kroz Crno more”.
