Dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu u petak govorio na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku, 34 države su se sastale pod okriljem Haaške grupe kako bi koordinisale pravne, diplomatske i ekonomske mjere protiv izraelskih akcija u Gazi.
Desetine diplomata napustilo je Netanyahuov govor u znak protesta zbog politike Izraela u okupiranoj Palestini i višestrukih napada na zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike u protekle dvije godine. Sastanak, supredsjedan od strane Kolumbije i Južnoafričke Republike, okupio je predstavnike vlada iz Latinske Amerike, Afrike, Azije, Evrope i Bliskog istoka.
Među prisutnim državama bile su: Alžir, Antigva i Barbuda, Bolivija, Brazil, Čile, Komori, Kuba, Džibuti, Gvajana, Honduras, Island, Indonezija, Irak, Irska, Jordan, Kuvajt, Malezija, Maldivi, Meksiko, Namibija, Nikaragva, Norveška, Oman, Palestina, Katar, Sveti Vincent i Grenadini, Saudijska Arabija, Slovenija, Španija, Turska, Urugvaj i Venezuela.
Haaška grupa, inicijalno formirana 31. januara u nizozemskom gradu Hagu, do sada je uključivala osam država – Boliviju, Kolumbiju, Kubu, Honduras, Maleziju, Namibiju, Senegal i Južnu Afriku – s ciljem osiguranja odgovornosti Izraela prema međunarodnom pravu. Petak je bio prvi put da su događaju prisustvovale i Saudijska Arabija, Jordan i Island, što pokazuje rastući međunarodni pritisak.
Netanyahu i Vučić u totalnoj izolaciji, nisu pozvani na Trumpovu večeru
Supredsjedatelji Rosa Villavicencio (Kolumbija) i Ronald Lamola (Južna Afrika) upozorili su: „Izbor pred svakom vladom je jasan: suučesništvo ili poslušnost. Historija će nas suditi ne po govorima, već po konkretnim akcijama.“
Grupa se obavezala dijeliti alate i pravne mehanizme kako bi omogućila državama članicama da spriječe Izrael u pristupu oružju, finansijama i energiji. Predložene mjere uključuju:
- zabranu izvoza vojne robe i opreme dvojne namjene u Izrael,
- odbijanje izraelskih pošiljki oružja u lukama,
- blokiranje plovila koja transportuju oružje pod nacionalnim zastavama država članica,
- preispitivanje javnih ugovora kako bi se spriječila podrška okupaciji,
- provođenje pravde za međunarodne zločine,
- podršku univerzalnoj jurisdikciji,
- zaustavljanje vojne nabave iz Izraela,
- oslobađanje javnih institucija od suučesničkih kompanija,
- uvođenje energetskog embarga.
Sastanak je organizovan uoči isteka 12-mjesečnog roka iz rezolucije UN-a koja zahtijeva da Izrael poštuje presudu Međunarodnog suda pravde o okončanju okupacije Gaze, Zapadne obale i Istočnog Jerusalema.
„Narod Palestine ne može čekati, a Haaška grupa neće stati dok ne okupi svijet da zaštiti međunarodne zakone“, izjavili su supredsjedatelji. Izvršna sekretarka Varsha Gandikota-Nellutla naglasila je da osuda nije dovoljna: „Predložene mjere su obavezujuće prema Konvenciji o genocidu i rezolucijama UN-a.“
Palestinski ministar vanjskih poslova Varseen Aghabekian dodao je: „Prava snaga ovogodišnjeg samita leži u akcijama koje države poduzimaju da zaustave genocid i ilegalnu okupaciju.“ Palestinski ambasador pri UN-u Riyad Mansour opisao je Haašku grupu kao „prekretnicu“ u ostvarivanju odgovornosti, ističući Bogotsku deklaraciju kao najkoordinisaniji međunarodni okvir do sada.
