Mnoge zgrade u Majdal Zounu danas su pretvorene u ruševine. Šiitsko stanovništvo ovog malog grada na jugu Libana pobjeglo je pred izraelskim zračnim napadima.
Struja je isključena, a jedina svjetla dolaze iz malog komandnog centra Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), koje su zauzele grad 7 kilometara sjeverno od granice, te iz velikog tunela dugog 170 metara ispod centra grada.
Proizvodna linija za iranske dronove
Uz zidove tunela složeni su redovi uskih sivih trupova letjelica s malim propelerima, hrpe trokutastih krila i cilindričnih eksplozivnih punjenja. Prema tvrdnjama IDF-a, riječ je o proizvodnoj liniji za iranske komplete dronova koji su krijumčareni u selo i tamo sastavljani od strane Hezbollaha, šiitske milicije koju podržava Iran. Dronovi su potom lansirani s različitih lokacija u selu i putem GPS-a navođeni prema ciljevima u Izraelu.
Izraelske obavještajne službe vjeruju da su među njima bili i dronovi koji su u oktobru 2024. pogodili izraelsku vojnu bazu za obuku, usmrtivši četiri vojnika, te oštetili obalnu vilu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
The Economist je posjetio fabriku dronova u pratnji IDF-a, koji nastoji pokazati da Hezbollah i dalje posjeduje značajne vojne kapacitete. Fabrika je bila meta izraelskog zrakoplovstva krajem 2024. godine, ali iako su ulazi zatrpani ruševinama, Hezbollah je uspio nastaviti lansirati dronove iz sela i drugih lokacija. Izrael tvrdi da mora nastaviti operacije na jugu Libana kako bi uklonio takve prijetnje svojoj sigurnosti.
Teoretski, Sjedinjene Države, Iran, Izrael, Liban i druge zemlje Bliskog istoka posvećene su miru. U stvarnosti, stabilnost tog mira ostaje neizvjesna. Predstavnici SAD-a i Irana započeli su pregovore u Švicarskoj 21. juna. Oni su uslijedili nakon prošlosedmičnog potpisivanja memoranduma o razumijevanju između dvije zemlje, koji bi, barem na papiru, trebao okončati blokadu Hormuškog moreuza, odmrznuti iransku imovinu i otvoriti 60-dnevne pregovore o budućnosti iranskih zaliha obogaćenog uranija.
Dokument od 14 tačaka
Dokument od 14 tačaka uključuje i obavezu prekida vatre u Libanu, na čemu je insistirao Iran.
Međutim, 19. juna Hezbollahov dron pogodio je izraelski tenk i ubio četiri vojnika, među kojima i jednog komandanta bataljona. Kao odgovor, Izrael je pokrenuo novi val zračnih udara na ciljeve za koje tvrdi da pripadaju Hezbollahu, pri čemu je poginulo najmanje 47 Libanaca. Iran je potom zaprijetio povlačenjem iz pregovora sa SAD-om, što je izazvalo nove američke zahtjeve prema Izraelu da obustavi napade.
Pregovori su počeli, ali ostaje otvoreno pitanje u kojoj će mjeri Izrael, pod vodstvom Netanyahua, pokušati iskoristiti situaciju u Libanu kako bi potkopao mogućnost dugoročnog mirovnog sporazuma.
Jedan oficir IDF-a u Majdal Zounu izjavio je da njegove trupe poštuju prekid vatre od potpisivanja memoranduma, „iako znamo da Hezbollah djeluje svuda oko nas“. U drugim područjima uz granicu, posebno istočno kod grada Nabatije, izraelske snage nastavile su napade na ono što opisuju kao ogroman podzemni kompleks ispod planinskog grebena Ali Taher, koji nadgleda teritorij Izraela.
Netanyahuov ured objavio je ratoborno saopćenje u kojem se navodi da će Izrael „ostati u sigurnosnoj zoni u Libanu onoliko dugo koliko bude potrebno radi zaštite sjeverne granice“ te da je premijer „naredio IDF-u da snažno odgovori na svaki Hezbollahov napad“. Istovremeno, upravo je IDF bio taj koji je izraelskoj javnosti saopćio da je Izrael prihvatio još jedan prekid vatre s Hezbollahom.
Za Izrael i Liban ovo je izuzetno osjetljiv trenutak. Prekid vatre, koji je nametnut pod američkim pritiskom, znači da će Hezbollah zadržati značajan dio svog arsenala, dok libanska vojska i dalje nije sposobna da ga razoruža. Ako Hezbollah ponovo upotrijebi ove dronove, Izrael će odgovoriti silom, što bi moglo izazvati novi rat u Libanu.
No, izraelska zabrinutost ide i dalje. Memorandum, kako ga trenutno tumače i Washington i Teheran, dao je Iranu veću mogućnost da utiče na prilike u Libanu. Izrael strahuje da će mu to ograničiti mogućnost zaštite vlastitih granica te pružiti svojevrsni imunitet Hezbollahu i drugim iranskim saveznicima. Tokom posljednje dvije i po godine Izrael je vodio ratove na više frontova kako bi ozbiljno oslabio iransku regionalnu mrežu. Sada strahuje da bi mnogi od tih rezultata mogli biti poništeni.
Istovremeno, Sjedinjene Države pojačavaju javni pritisak. Donald Trump je već ranije kritikovao Netanyahua, rekavši da „nema nikakvu prosudbu“. Dana 18. juna njegov potpredsjednik, J. D. Vance, dodatno je pojačao ton.
„Predsjednik je jedini šef države na svijetu koji u ovom trenutku ima razumijevanja za Izrael“, rekao je Vance. Podsjetio je Izrael na njegovu zavisnost od američkog oružja i finansijske pomoći te poručio izraelskim liderima da se „probude i shvate realnost situacije u kojoj se njihova zemlja nalazi“.
Odbacili Bidenove pozive
Kada je Izrael nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. pokrenuo ratove na više frontova, Netanyahu je odbacio pozive administracije Joea Bidena i dijela vlastitog vojnog vrha da ponudi diplomatsko rješenje za rat u Gazi. Njegovi krajnje desni koalicioni partneri otvoreno su zagovarali uništenje Gaze i izgradnju izraelskih naselja na toj teritoriji.
Po povratku u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, Trump je predstavio plan prema kojem bi dva miliona Palestinaca bilo preseljeno iz Pojasa Gaze, a na mediteranskoj obali izgrađeno veliko turističko odmaralište. Netanyahu je taj prijedlog s oduševljenjem prihvatio kao dio strategije svoje vlade.
Trump je kasnije promijenio kurs i predstavio novi plan za Gazu od 20 tačaka koji uključuje izraelsko povlačenje. Razlike između Washingtona i Tel Aviva po pitanju Irana još su dublje.
Izrael se sada suočava s ozbiljnom dilemom: insistiranje na onome što Netanyahu naziva egzistencijalnim nacionalnim interesima moglo bi ga dovesti u direktan sukob s Trumpom.
Za samog Netanyahua to predstavlja trostruki politički udarac uoči vjerovatnih izbora u oktobru. Njegovi glavni argumenti biračima bili su da je decenijama radio na suprotstavljanju iranskoj prijetnji, da je nakon katastrofe iz oktobra 2023. promijenio odnos snaga na Bliskom istoku i da ima jedinstveno blizak odnos s Trumpom.
Danas su sve te tvrdnje ozbiljno dovedene u pitanje, dok njegova tvrda desničarska i ultraortodoksna koalicija bilježi pad podrške u anketama. No, problem nadilazi samog Netanyahua. Bez obzira na ishod izbora, Izrael se nalazi u strateškom ćorsokaku koji će predstavljati ozbiljan izazov svakom budućem premijeru.
