Centralna banka BiH objavila je preliminarnu procjenu godišnje stope rasta realnog BDP-a u iznosu od 2,6 posto, te procjenu inflacije od 3,9 posto za prvi kvartal 2025. godine. Značajno odstupanje u odnosu na ranije procjene, kada je o inflaciji riječ, posljedica je iznenadnog povećanja minimalne plaće za 2025. godinu, uz najavu da se i u drugom kvartalu 2025. očekuje značajan rast ukupne i temeljne inflacije.
Industrijska proizvodnja pod pritiskom
Od ovakvih procjena, nakon višegodišnje borbe građana s poskupljenjima i padom životnog standarda, više zabrinjavaju projekcije posljedica trenutne političke i sigurnosne situacije u državi. I Centralna banka upozorava na značajan rizik rasta inflacije i pada ekonomske aktivnosti u ovoj godini.
U ovom krugu smo se morali značajno oslanjati na ekspertske procjene efekata promjena povećanja minimalne plate na tržište rada, a da nismo imali niti jedan šok slične magnitude u prošlosti za porediti. Dodatno, podaci za industrijsku proizvodnju nisu bili raspoloživi niti za januar, a trenutni lokalni i globalni politički trendovi, također, mogu rezultirati značajnim šokovima – navodi se u izvještaju CB BiH.
Politička nestabilnost i ekonomski pritisci
Nestabilnosti unutar BiH dodatno otežavaju ekonomsku situaciju, posebno u kontekstu ovisnosti zemlje o susjedima i globalnim tržištima. Nejasno stanje u političkom poretku, nefunkcionalnost institucija i neizvjesnost u donošenju ključnih zakona samo dodatno otežavaju privredni rast.
BiH se, uz sve unutrašnje probleme, suočava i s vanjskim faktorima koji dodatno doprinose ekonomskoj nesigurnosti. Nemiri u Srbiji, ekonomska nestabilnost u Njemačkoj i problemi u EU ostavljaju direktne posljedice na bh. ekonomiju.
Nedostatak strategije
Iako je situacija alarmantna, nema jasne strategije za izlazak iz ekonomske krize. Umjesto konkretnih mjera, vlasti i dalje ne pokazuju spremnost na sistemske reforme koje bi ublažile ekonomski pad i stabilizirale tržište.
Jedan od ključnih poteza koji bi mogao pomoći u stabilizaciji jeste podrška domaćoj proizvodnji i poljoprivredi. Poticaji za proljetnu sjetvu, garancija otkupa domaćih proizvoda i jačanje robnih rezervi mogli bi smanjiti ekonomsku nesigurnost i ublažiti inflatorne pritiske. Međutim, bez koordinisanog djelovanja vlasti, ekonomska nestabilnost će se samo produbljivati.
