Nakon ponovnog zatvaranja Hormuškog moreuza i naglog rasta cijena energenata, potrošačke cijene u Francuskoj i ostatku Evropske unije nastavljaju uzlazni trend. Prema podacima organizacije UFC Que Choisir, u narednim sedmicama očekuje se povećanje cijena u rasponu od 4 do 5 posto.
Direktor Opservatorije za potrošnju Gregori Kare upozorava da će se posljedice geopolitičkih tenzija u Iranu direktno odraziti na svakodnevni život građana u Evropi.
Iako se svake godine 1. marta potpisuju ugovori između industrije i trgovačkih lanaca, u njima postoje klauzule o reviziji cijena. Ako poskupe energenti ili sirovine poput gnojiva, trgovci su dužni prilagoditi cijene proizvoda.
Prema procjenama, prvi talas poskupljenja osjetit će se kod proizvoda sa kratkim rokom trajanja, poput mliječnih proizvoda, svježih artikala, jogurta i rashlađene hrane.
Povećanje cijena očekuje se i u segmentu higijene i kozmetike, s obzirom na to da njihova proizvodnja zavisi od naftnih derivata, plastike i hemijske industrije.
Ipak, stručnjaci ističu da trenutni inflatorni pritisak neće biti na nivou šokova iz 2022. i 2023. godine, kada je inflacija u pojedinim periodima dostizala i do 25 posto.
Uprkos tome, troškovi života u EU nastavljaju rasti, što dodatno opterećuje kućne budžete. Hrana i osnovne životne potrepštine postaju skuplje, dok rast plata ne prati isti tempo.
Za građane koji planiraju putovanja ili selidbu u inostranstvo, analitičari upozoravaju na dodatne troškove, posebno u segmentu prevoza i početnog životnog standarda.
Sveukupno, ekonomisti upozoravaju da se evropska domaćinstva nalaze u novom ciklusu pritiska na kupovnu moć, gdje sporiji rast prihoda dodatno otežava prilagođavanje novim cijenama.
