Srbijanski biznismen Miroslav Mišković nastavlja širiti poslovno carstvo kroz svoju kompaniju Delta Holding, najavljujući investicioni ciklus vrijedan više od milijardu eura do 2028. godine. Fokus je jasan – nekretnine, digitalna trgovina i agrar kao ključni stubovi budućeg rasta. Brojke na papiru djeluju impresivno: prihod od gotovo 1,1 milijarde eura u prethodnoj godini i rast od 16 posto, uz ambiciju da se do 2026. dođe do 1,4 milijarde eura.
Međutim, dok se u regionu bilježe rekordi, Sarajevo priča potpuno drugačiju priču – onu o pogrešnim procjenama, sporom tržištu i sve dubljim gubicima.
Sarajevo kao slaba tačka regionalnog imperija
Nakon što je ranije odustao od velike investicije na Stupu – projekta koji je trebao uključivati šoping centar i stambeni kompleks – Mišković se suočava s novim udarcem na bh. tržištu. Njegova kompanija Ananas d.o.o. Sarajevo, zamišljena kao digitalni prodajni gigant, bilježi rezultate koji su daleko od očekivanih.
Ulazak na tržište Bosne i Hercegovine sredinom 2024. godine bio je najavljivan uz velika obećanja i ambicije da platforma postane regionalni lider online trgovine. No, realnost je zasad neumoljiva.
Skromni prihodi, eksplozija gubitaka
Već prva godina poslovanja dala je naslutiti probleme. Prihodi od svega 43.132 KM uz gubitak od oko 1,2 miliona KM mogli su se opravdati početnim troškovima i fazom razvoja.
Ali druga godina ruši tu argumentaciju.
Tokom 2025. godine prihodi su ostali ispod milion KM, dok je gubitak narastao na gotovo 6 miliona KM. Takav finansijski disbalans jasno otvara pitanje: da li je tržište pogrešno procijenjeno ili je model poslovanja jednostavno neodrživ u bh. uslovima?
“Balkanski Amazon” bez infrastrukture
Platforma Ananas predstavljena je kao svojevrsni “balkanski odgovor” na Amazon – marketplace koji povezuje prodavače i kupce kroz digitalni ekosistem.
Ipak, ključni problem leži upravo u strukturi tog modela.
Za razliku od globalnih lidera, Ananas u Bosni i Hercegovini nema vlastite skladišne kapacitete niti razvijenu logističku mrežu. Isporuke se oslanjaju na kurirske službe, dok kontrola nad lancem distribucije ostaje ograničena.
U tržištu koje je osjetljivo na cijene, brzinu isporuke i povjerenje kupaca, takav pristup očito ne daje očekivane rezultate.
Tržište koje ne prašta iluzije
Bosanskohercegovačko tržište online trgovine i dalje je u razvoju, ali je istovremeno izrazito fragmentirano i konkurentno. Lokalni igrači, manji operateri i već etablirane platforme već su izgradili bazu korisnika i povjerenje koje se ne može kupiti preko noći.
U takvom okruženju, ulazak s velikim ambicijama, ali bez potpune infrastrukture i lokalne prilagodbe, pokazao se kao rizičan potez.
Regionalni uspjeh ne garantuje lokalni rezultat
Paradoks Miškovićevog poslovanja postaje sve očitiji: dok Delta Holding bilježi rast i širi se na drugim tržištima, Sarajevo ostaje primjer da kapital i iskustvo nisu dovoljni bez preciznog razumijevanja lokalnog konteksta.
Podsjetimo, njegova kompanija već ima značajno prisustvo u Bosni i Hercegovini kroz vlasništvo nad tržnim centrom Delta Planet Banjaluka, ali digitalni segment očito predstavlja znatno tvrđi teren.
Šta slijedi: povlačenje ili nova strategija?
Pred Miškovićem su sada dvije opcije – ili redefinisati strategiju i agresivnije investirati u infrastrukturu i tržišni nastup, ili prihvatiti da BiH nije tržište koje može brzo donijeti povrat ulaganja.
Jedno je sigurno: priča o “balkanskom Amazonu” u Sarajevu zasad više liči na skupu lekciju nego na uspješnu poslovnu ekspanziju.
