Nakon uspješne vojne blokade Hormuškog moreuza, Iran se sada okreće jednoj od skrivenih žila kucavica globalne ekonomije: podmorskim kablovima koji prolaze ispod tog plovnog puta i prenose ogromne količine internetskog i finansijskog prometa između Evrope, Azije i Perzijskog zaljeva.
Islamska Republika želi naplatiti najvećim svjetskim tehnološkim kompanijama korištenje internet kablova postavljenih ispod moreuza, a mediji povezani s državom indirektno su zaprijetili da bi promet mogao biti prekinut ako kompanije ne pristanu platiti .
Naplata cestarine
Zakonodavci u Teheranu su prošle sedmice raspravljali o planu koji bi mogao biti usmjeren na podmorske kablove koji povezuju arapske zemlje s Evropom i Azijom. "Uvest ćemo carine na internet kablove", rekao je prošle sedmice glasnogovornik iranske vojske Ebrahim Zolfaghari na Xu.
Mediji bliski Iranskoj revolucionarnoj gardi izjavili su da će Teheran zahtijevati od kompanija poput Googlea, Microsofta, Mete i Amazona da se pridržavaju iranskih zakona. Kompanije za podmorske kablove morale bi plaćati naknade za dozvole za prolaz, dok bi pravo na popravku i održavanje bilo isključivo dodijeljeno iranskim kompanijama.
Neke od spomenutih kompanija investirale su u kablove koji prolaze kroz Hormuški moreuz i Perzijski zaljev, ali nije sasvim jasno da li ovi kablovi prolaze kroz iranske vode. Također nije jasno kako bi režim mogao prisiliti tehnološke gigante na saradnju, budući da im je zbog strogih američkih sankcija zabranjeno poslovanje s Iranom.
Globalna povezanost
Kao rezultat toga, same kompanije mogu iranske objave smatrati više predstavom nego ozbiljnom politikom. Ipak, mediji povezani s državom izdali su prikrivene prijetnje, upozoravajući na potencijalno oštećenje kablova koje bi moglo utjecati na globalni promet podataka vrijedan trilione dolara i ugroziti svjetsku internetsku povezanost.
Ovaj potez naglašava važnost Hormuškog moreuza izvan izvoza energije, jer Teheran nastoji pretvoriti svoj geografski položaj u dugoročnu ekonomsku i stratešku silu.
Podmorski kablovi su okosnica globalne povezanosti, prenoseći veliku većinu svjetskog internet i podatkovnog prometa. Napad na njih bi ugrozio mnogo više od same brzine interneta - od bankarskih sistema i vojnih komunikacija do infrastrukture za vještačku inteligenciju, rada na daljinu i streaming usluga.
Iranske prijetnje dio su strategije za uspostavljanje utjecaja nad Hormuškim moreuzom i osiguranje opstanka režima, što je ključni cilj Islamske Republike u ovom ratu, rekla je Dina Esfandiary, šefica odjela za izvještavanje o Bliskom istoku u Bloomberg Economicsu. "Cilj je nametnuti tako visoku cijenu globalnoj ekonomiji da se niko ne bi usudio ponovo napasti Iran", rekla je.
Digitalna katastrofa na vidiku
Nekoliko ključnih interkontinentalnih podmorskih kablova prolazi kroz Hormuški moreuz. Zbog dugogodišnjih sigurnosnih rizika povezanih s Iranom, međunarodni operateri su namjerno izbjegavali iranske vode i većinu kablova grupirali u uskom pojasu duž omanske strane plovnog puta, objasnio je Mostafa Ahmed, viši istraživač u Istraživačkom centru Habtoor u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Međutim, dva od tih kablova, Falcon i Gulf Bridge International (GBI), prolaze kroz iranske teritorijalne vode, potvrdio je Alan Mauldin, direktor istraživanja u analitičkoj firmi za telekomunikacije TeleGeography.
Iranski susjedi u Perzijskom zaljevu mogli bi se suočiti s ozbiljnim prekidima interneta, što bi potencijalno moglo utjecati na ključni izvoz nafte i plina i bankarski sektor. Izvan regije, Indija bi mogla doživjeti veliki pad internet prometa, što bi prijetilo njenoj ogromnoj industriji outsourcinga gubicima od milijardi dolara, rekao je Ahmed.
Digitalni koridor
Moreuz je ključni digitalni koridor između azijskih podatkovnih centara poput Singapura i evropskih centara. Prekid struje mogao bi usporiti finansijsku trgovinu i prekogranične transakcije između Evrope i Azije, dok bi dijelovi istočne Afrike mogli ostati bez interneta.
Ako bi iranski saveznici usvojili sličnu taktiku u Crvenom moru, šteta bi mogla biti još veća. Godine 2024. tri podmorska kabla su presječena kada je brod koji su pogodili jemenski Huti, saveznici Irana, vukao sidro po morskom dnu dok je tonuo.
Prema podacima hongkonške kompanije HGC Global Communications, ovo je poremetilo skoro 25% internet saobraćaja u regionu. Međutim, TeleGeography kaže da će "kablovi koji prolaze kroz Hormuški moreuz činiti manje od 1% globalnog međunarodnog saobraćaja do 2025. godine".
Historija podmorničkog ratovanja
Praksa rezanja podvodnih komunikacijskih kablova datira gotovo dva stoljeća unazad. Među prvim potezima Prvog svjetskog rata, Britanija je presjekla ključne njemačke telegrafske kablove, prekinuvši komunikaciju s njihovim snagama.
Danas se većina kvarova na kablovima rješava uz minimalne poremećaje jer operateri mogu brzo preusmjeriti promet kroz globalnu mrežu. Međutim, svaka veća šteta bi danas imala daleko veće posljedice nego u doba telegrafa, s obzirom na gotovo potpunu ovisnost svijeta o protoku podataka.
Stručnjaci upozoravaju da bi tekući rat u Iranu mogao ozbiljno zakomplicirati popravke, jer brodovi za održavanje moraju ostati na jednom mjestu duži vremenski period dok rješavaju probleme. Dodatni izazov predstavlja to što od pet brodova za održavanje koji normalno operiraju u regiji, samo jedan ostaje u Perzijskom zaljevu, rekao je Mauldin.
Pravna bitka
Iranski mediji su predstavili prijedlog o naplati podmorskih kablova kao potez u skladu s međunarodnim pravom, pozivajući se na Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) iz 1982. godine.
Iako Iran nije ratificirao konvenciju, ona se smatra obavezujućom prema običajnom međunarodnom pravu. Član 79. UNCLOS-a navodi da obalne države imaju pravo utvrditi uslove za kablove ili cjevovode koji ulaze u njihovu teritoriju ili teritorijalno more.
Kao presedan navode Egipat, koji je iskoristio stratešku lokaciju Sueskog kanala za postavljanje brojnih podmorskih kablova, generirajući stotine miliona dolara godišnje od tranzitnih i licencnih naknada. Međutim, Sueski kanal je vještački plovni put prokopan kroz egipatsku teritoriju, dok je Hormuški moreuz prirodni prolaz regulisan drugačijim pravnim okvirom.
„Naravno, za postojeće kablove, Iran se mora pridržavati sporazuma postignutog prilikom polaganja kabla“, rekla je Irini Papanicolopoulou, profesorica međunarodnog prava na Univerzitetu SOAS u Londonu. „Ali za nove kablove, svaka država, uključujući Iran, može odlučiti hoće li i pod kojim uslovima biti postavljeni u njenom teritorijalnom moru.“
