Proces popune upražnjenih sudijskih mjesta u Ustavni sud Bosne i Hercegovine ulazi u završnu, ali politički najosjetljiviju fazu, dok se iza formalne procedure sve jasnije nazire borba za politički uticaj nad jednim od ključnih državnih pravosudnih tijela.
Izbor dvoje sudija iz Federacije BiH, koji se provodi u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, i dalje nije okončan, a rad Radne grupe koja je zadužena za ocjenjivanje kandidata postao je centralna tačka sporenja između političkih blokova.
Rang-liste kao politički signal
Prema dostupnim informacijama iz procesa, Radna grupa je već formirala rang-liste kandidata, ali konačna faza – intervjui i političko odlučivanje – tek slijedi.
Na listi kandidata za jednu od pozicija najbolje je ocijenjen Ivan Matešić, dok se u vrhu nalaze i Zlatko Brkić, Katica Artuković, Monika Mijić i Ivona Jukić. Za drugu poziciju najviše ocjene dobila je Lejla Konjić-Dragović, a slijede Demirel Delić i Dženeta Omerdić.
Ipak, prema političkim saznanjima, rang-lista ne znači i konačan ishod, jer se paralelno odvijaju politički dogovori koji imaju presudan uticaj na finalni izbor.
Trojka i HDZ: Nastavak modela političkog usklađivanja
Prema informacijama iz političkih krugova, stranke okupljene oko tzv. Trojke i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine već su postigle okvirni dogovor o podršci pojedinim kandidatima, pri čemu se kao favoriti navode Lejla Konjić-Dragović i Ivan Matešić.
Međutim, unutar samih političkih blokova postoje neslaganja, posebno unutar SDP-a, gdje se dio kadrova zalaže za podršku Dženeti Omerdić, dok drugi dio daje prednost Konjić-Dragović.
Ovakva situacija dodatno otvara pitanje u kojoj mjeri stručni kriteriji, a u kojoj mjeri politička lojalnost, odlučuju o izboru sudija jedne od najvažnijih pravosudnih institucija u državi.
Kontroverza oko eliminacije kandidata
Posebnu pažnju izaziva pokušaj da se dio kandidata uopće ne uvrsti u finalnu fazu odlučivanja pred zastupnicima.
Među njima se ističe ime Farisa Vehabovića, aktuelnog sudije Evropskog suda za ljudska prava, za kojeg dio političkih struktura smatra da ne bi trebao proći u uži izbor, što se u javnosti tumači kao pokušaj političkog filtriranja “nepoželjnih” kandidata.
U političkim krugovima HDZ-a postoje dugogodišnje kritike na račun njegovog profesionalnog rada, dok drugi akteri upozoravaju da bi njegovo izostavljanje sa liste predstavljalo opasan presedan u procesu izbora sudija.
Spajanje procedura i optužbe za dogovore
Dodatne kontroverze izaziva činjenica da se izbor dva sudijska mjesta provodi istovremeno, nakon što su prethodni nosioci funkcija navršili zakonsku starosnu granicu.
Kritičari tvrde da je takvo spajanje procedura omogućilo veći prostor za političke dogovore i “kompenzacije” među strankama, čime se, prema njihovom mišljenju, smanjuje transparentnost cijelog procesa.
Radna grupa pod političkim uticajem
Proces ocjenjivanja kandidata vodi Radna grupa u kojoj sjede predstavnici političkih stranaka i stručnih udruženja, što dodatno otvara prostor za različita tumačenja njenog uticaja.
U njenom sastavu su predstavnici HDZ-a, SDP-a, NES-a i PDA, kao i Udruženja sudija Federacije BiH, što formalno daje mješovit karakter tijelu koje odlučuje o rangiranju kandidata.
Međutim, upravo politički sastav Radne grupe postaje predmet kritika, jer se sve češće postavlja pitanje da li ona djeluje kao stručni filter ili kao produžena ruka političkog dogovaranja.
Ključno pitanje: sudstvo ili politički dogovor
Izbor sudija Ustavnog suda BiH u ovom trenutku postaje test odnosa političkih snaga u Federaciji BiH, ali i šireg modela upravljanja pravosuđem.
Iako se formalno radi o proceduri zasnovanoj na konkursu i ocjenjivanju kandidata, sve više indikacija ukazuje da konačna odluka neće biti rezultat isključivo stručnih kriterija, već političkog kompromisa između vodećih stranaka.
U tom kontekstu, izbor sudija postaje više od institucionalnog pitanja – on prerasta u još jednu fazu borbe za kontrolu nad ključnim polugama ustavno-pravnog sistema Bosne i Hercegovine.
