Bivši pilot borbenog aviona Rumen Radev je vodeći kandidat. Govori na način koji je prijateljski nastrojen prema Kremlju. Ali vjerovatno mu nedostaje moć da postane novi Orbán EU...
Rumen Radev, bivši pilot borbenih boraca i general zračnih snaga obučen od strane Varšavskog pakta, koji je bio predsjednik Bugarske od 2016. godine do ostavke u januaru, vjerovatno će pobijediti na parlamentarnim izborima ove nedjelje. Ankete pokazuju da bi njegov novoosnovani savez Progresivna Bugarska mogao osvojiti prvo mjesto s oko trećinom glasova. U anketama, Radev je godinama najpopularniji (ili barem najmanje nepopularan) političar u zemlji.
Ovo je također važno jer balkanska zemlja, članica EU od 2007. godine, sada održava svoje osme parlamentarne izbore u samo pet godina. Tri izbora 2021. godine, jedni 2022. godine, jedni 2023. godine i još dva 2024. godine rezultirali su ili nikakvom vladom ili samo kratkotrajnim koalicijama. Pola decenije zemljom su uglavnom upravljale privremene vlade koje su upravljale zemljom do sljedećih izbora. To bi se moglo promijeniti, barem privremeno, ulaskom Radeva u aktivnu politiku.
Mnoge izjave podsjećaju na Wagenknecht ili AfD
Radevov drugi i posljednji mandat kao predsjednik trebao je isteći u novembru. Njegova ostavka potvrdila je ranije glasine da namjerava postati premijer i stoga se uključiti u stranačku politiku, što je ranije kritizirao kao predsjednik. Međutim, neki posmatrači su zabrinuti zbog njegovih prethodnih izjava: da li bi bivši pilot MiG-29 i bivši komandant bugarskog ratnog zrakoplovstva mogao postati "novi Viktor Orbán" u EU?
Kratak odgovor je: ne. Duži odgovor bi bio: ne, ali. Radev je posljednjih godina bio poznat po izjavama koje se često nazivaju "proruskim", iako u suštini predstavljaju eufemizam za stavove koji tolerišu moskovski imperijalizam i Putinovu diktaturu.
Mnogo prije nego što je Moskva pokušala potpuno napasti Ukrajinu, Radev je pozivao na ukidanje sankcija EU protiv Rusije. Mnoge njegove izjave odražavaju one koje su se u Njemačkoj čule od Sahre Wagenknecht ili AfD-a, ili ranije od bivšeg ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera: treba težiti dijalogu s Moskvom i dati šansu diplomatiji. O čemu i u koju svrhu treba razgovarati s Putinom, ostaje nejasno ni u slučaju Radeva.
U intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung iz 2017. godine, Radev je upozorio da, „suočeni s rastućom prijetnjom islamskog fundamentalizma“, EU, SAD i Rusija moraju ostati jedinstveni. Ni kasniji ratovi Rusije ni njeni zločini u Ukrajini, čini se, nisu doveli do primjetne promjene u njegovim javnim stavovima, osim formalnih deklaracija o međunarodnom pravu.
Radevu su potrebni koalicioni partneri
To se odražava i na njegovu medijsku strategiju. Od ostavke, Radev je dao vrlo malo intervjua. Jedan od rijetkih bio je za Berliner Zeitung, gdje je ponovio: „Moramo razgovarati s Rusijom, jer će bez dijaloga sigurnosna arhitektura biti zasnovana na rivalstvu i permanentnom ratnom mentalitetu. Moramo preći na drugi nivo i razmišljati o miru.“ Pitanje kako bi se Putin mogao prisiliti na okončanje rata nije se razmatralo.
U Bugarskoj je Radev, poput bivšeg premijera Bojka Borisova, dao intervju YouTuberu Martinu Karbowskom, koji ima oko 260.000 pratilaca i širi prokremljsku propagandu pod krinkom „alternative“. Naslovi njegovih emisija uključuju pitanja poput „Da li je Rusija zaista neprijatelj?“ ili „Prava prijetnja Bugarskoj nije Rusija, već EU“. Među njegovim gostima su uglavnom protivnici EU i pristalice Rusije, uključujući i portparolku ruskog Ministarstva vanjskih poslova Mariju Zaharovu. Značajna je činjenica da je Radev odabrao upravo ovu platformu za jedan od svojih rijetkih intervjua tokom kampanje.
Međutim, strahovi da bi Sofiju mogao voditi "novi Orbán" smatraju se pretjeranima. Orbán je vladao Mađarskom s dvotrećinskom većinom. U međuvremenu, očekuje se da će Radevova stranka biti najveća snaga, ali daleko od apsolutne većine. Štaviše, on je isključio saradnju s drugom najvećom mogućom strankom, Borisovljevim GERB-om, što ograničava koalicijske opcije.
Potencijalni partner bi mogla biti proevropska snaga, koja jasno podržava Ukrajinu i Evropsku uniju.
Na kraju krajeva, vanjska politika nije bila centralna tema kampanje. Glavne brige birača vezane su za ekonomiju i inflaciju. Prema analizi FAZ-a, proruska retorika može privući određene grupe, ali nije dovoljna za pobjedu na izborima u Bugarskoj. Međutim, ostaje neizvjesnost o tome kako bi se Radev pozicionirao kao potencijalni premijer u odnosu na rat u Ukrajini i politike EU.
