Građani Bugarska izlaze na parlamentarne izbore 19. aprila, osme u posljednjih pet godina, u političkoj atmosferi obilježenoj nestabilnošću, ekonomskim izazovima i dubokim podjelama oko vanjske politike zemlje.
Prema aktuelnim anketama, glavni favorit je bivši predsjednik Rumen Radev, koji se na izbore izlazi s novom političkom opcijom Progresivna Bugarska. Njegova kampanja fokusirana je na borbu protiv korupcije, smanjenje siromaštva i obećanje da će “srušiti oligarhijski sistem” i vratiti zemlju na, kako kaže, pravi evropski put.
Radev, koji je dva puta obavljao funkciju predsjednika države, uživa značajnu podršku dijela birača, ali njegovi politički stavovi, uključujući protivljenje uvođenju eura i oprezan odnos prema zapadnim sankcijama Rusiji, izazivaju podijeljene reakcije u javnosti.
Tokom kampanje njegova slika dominira širom zemlje, a predstavljen je kao lider koji može objediniti različite društvene grupe u zemlji koja se već godinama suočava s političkom nestabilnošću.
Ankete pokazuju da njegova stranka trenutno ima oko 34,2 posto podrške, dok su ostale političke opcije znatno iza, ali analitičari upozoravaju da dio mladih birača ostaje skeptičan prema njegovoj viziji.
Ekonomska pitanja i strah od inflacije zauzimaju centralno mjesto u kampanji. Prema istraživanju agencije Alpha Research, inflacija je trenutno najveća briga građana, što se nije dešavalo još od finansijske krize i perioda hiperinflacije krajem 90-ih godina.
Borba protiv korupcije je drugo ključno pitanje, a upravo ga Radev stavlja u centar svoje političke poruke.
Politički analitičari upozoravaju da je njegovo biračko tijelo ideološki podijeljeno između proruskog dijela i onih koji ga podržavaju zbog anti-korupcijskog narativa. To ga, kako navode, primorava da u kampanji balansira između različitih političkih poruka.
Iako nikada nije zagovarao izlazak Bugarske iz Evropske unije, Radev često zauzima stavove koji su bliski konzervativnim liderima u Evropi, uključujući kritike sankcija Rusiji i rezervisan odnos prema podršci Ukrajini.
U kontekstu mogućih postizbornih koalicija, ostaje neizvjesno kako bi se formirala stabilna vlada, posebno jer većina političkih stranaka isključuje saradnju s rivalima iz aktuelnog političkog bloka.
Analitičari upozoravaju da bi ishod izbora mogao značajno uticati na budući odnos Bugarske prema EU i njen politički pravac, dok ključna pitanja ostaju borba protiv korupcije, ekonomska stabilnost i vanjskopolitičko pozicioniranje zemlje.
