Od početka naredne godine izvoznici iz Bosne i Hercegovine suočit će se s CBAM taksom na granicama Evropske unije za emisiju CO2, zbog kašnjenja u usvajanju ključnih domaćih regulativa.
Sistem za trgovinu emisijama (ETS) i Plan praćenja, izvještavanja i verifikacije emisija CO2 još uvijek nisu implementirani, što znači da će takse, umjesto u budžet BiH, u punom iznosu ići u Brisel. Procjenjuje se da će do 2030. godine Bosna i Hercegovina zbog toga izgubiti oko 1,3 milijarde maraka.
Najviše su pogođeni izvoznici električne energije, ali i sektori cementa, željeza i aluminija. Almir Mujaković, predsjednik Udruženja proizvođača struje iz obnovljivih izvora Green Energy, upozorava da bez ovih dokumenata proizvođači električne energije nemaju potvrde o porijeklu struje, što može dovesti do zatvaranja brojnih elektrana.
Iako je Vijeće ministara krajem jula utvrdilo Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, što otvara put uspostavi berze električne energije, stručnjaci poput Edhema Bičakčića ističu da je to samo prvi korak. Berza mora biti integrirana u evropski sistem, a ETS implementiran kako bi se domaći proizvođači zaštitili i spriječili gubitak prihoda.
Dodatni problem predstavljaju mikropostrojenja za čistu energiju, jer Federalni operator ne otkupljuje struju po zagarantovanim cijenama, uprkos zakonskoj obavezi, što je rezultiralo brojnim tužbama.
Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim rizikom: zbog neispunjavanja evropskih obaveza i neusvajanja regulativa, država će plaćati prekogranični porez na ugljik, gubeći prihod koji bi inače ostao u budžetu. Vanjskotrgovinska komora BiH upozorava da je ovo gubitak ekvivalentan jednom godišnjem budžetu zemlje.
