U naturalnom habitatu je najbolje, opisi su mnogih fotografija Huseina Imširovića koje snima po planinama širom Balkana, ali najviše na planini Konjuh, za koju kaže kako je živi, osjeća, istražuje i kojoj se iznova divi, poznavajući svaki njen vrh, potok, uvalu, pećinu i otkrivajući još nove stijene, vidikovce, jame, pećine.
Istražuje biljke na planini Konjuh, prati životinje, kaže da zna gdje su brlozi medvjeda, gdje je teritorija srndaća u kojoj ga uvijek može i pronaći, gdje su vučije staze, gdje su lokve i bare gdje se divlje svinje valjaju u blatu, stanište gluhana tetrijeba, vrlo rijetke ptice koja obitava u naturalnom habitatu Konjuha, gdje su gnijezda surog orla… Veliki je zaštitnik planine te sarađuje s lovočuvarima i šumarima u borbi protiv šumokradica i lovokradica.
Ovdje je smještena i prašuma Studešnica, netaknuta priroda iz koje izvire istoimena rijeka koja napaja grad Banoviće pitkom vodom. Na tom lokalitetu postoje i pećina istog imena i kamena vrata, odnosno luk koji je dar i čudo prirode.
Historija – Rimska kaldrma, koja je otkrivena u dužini od 4 kilometra na Gredi Miljkovac, koja ulazi u dubinu planine od kladanjskog sela Goletići sa prosječnom širinom od 120 centimetara popločanog poluobrađenog kamena. Nekropola “Kuman” u predjelu sela Brdijelji datira iz kasnog srednjeg vijeka, a zbog svoje kulturno-historijske vrijednosti, uvrštena je na preliminarni spisak nacionalnih spomenika. Memorijalni spomenici na prostoru zaštićenog pejzaža odnose se na pojedinačne objekte u formi spomen-obilježja (Memorijalno spomen-obilježje u “Koritima” i Memorijalno spomen-obilježje “Miljkovac”), a svjedoče o ratnim stradanjima iz bliže i dalje prošlosti.
Imširović Konjuh opisuje kao jedinstvenu planinu, jer se na njoj nije vodio protekli rat, nije zahvaćena ratnim djelovanjima i na njoj nema mina, što je čini jedinom planinom u Bosni i Hercegovini na kojoj se nije vodio rat. Pitoma je i raznolika, ali u određenim godišnjim dobima može biti i opasna, pa čak i u pola ljeta, kada krene iznenadni pljusak pa gromovi počnu rešetati velike visoke borove. Ako se nadjete u toj situaciji na planini, najbolje je da bježite u potoke kako biste izbjegli udare gromova, savjetuje Imširović.
Balkanski sibir: Priča o najstarijoj džamiji, šumi koja se sama čuva i drvetu ljubavi
Konjuh je specifičan i po fioltima stijenama, to je prahistorijsko dno okeana, koje je na nekim mjestima vidljivo na Konjuhu, i danas, usljed pomicanja tektonskih ploča, izašlo je na površinu.
Husein je i pilot paraglajder tima Tuzla te uveliko radi na otvaranju starta-poletišta na vrhu Zelemboj na 1.160 metara nadmorske visine, koje je veliki potencijal za tu vrstu sporta zbog pozicije na koju pušu istočne komponente vjetra, kojih ima najviše na tom dijelu planine, a startu i paraglajder sportu pogoduju rijetke šume, dijabazne stijene, koja brzo upija sunčevu energiju i oslobađa, odnosno isijava toplotu, koja stvara termičke stubove u kojima piloti paraglajdera, kada uđu u njih, postižu visine, ostaju dugo u zraku te prave prelete sa paraglajderom. Visinska razlika između starta i sletišta je 660 metara visine.
