Pooštravanje kreditnih pravila u Hrvatskoj i situacija u BiH: Razlike u zaduženosti građana
Hrvatska je odlučila pooštriti kriterije za odobravanje kredita zbog brzog rasta potrošačkih zaduženja, kako bi se u budućnosti izbjegle potencijalne poteškoće s otplatom. Ova preventivna mjera osmišljena je u svjetlu moguće stagnacije ekonomskog rasta i usporavanja rasta prihoda građana. Istovremeno, situacija u Bosni i Hercegovini pokazuje značajne razlike u pogledu ukupnog zaduženja stanovništva.
Dok su krediti stanovništva u Hrvatskoj krajem 2024. godine iznosili preko 21 milijardu eura, ukupni krediti građana BiH trenutno iznose 12,8 milijardi KM. Uzimajući u obzir razliku u broju stanovnika, jasno je da prosječno zaduženje po glavi stanovnika u BiH znatno zaostaje za onim u Hrvatskoj.
U BiH, trenutni maksimalni iznos potrošačkih kredita, poznatih i kao nenamjenski krediti, iznosi 50.000 KM. Analize pokazuju da postoji prostor za povećanje ovog iznosa, s obzirom na rast prosječne i minimalne plate u zemlji. Procjene sugeriraju da bi optimalan iznos mogao biti između 65.000 i 70.000 KM, što bi bilo usklađeno s trenutnim ekonomskim trendovima.
Građani BiH su, u poređenju sa zemljama regiona i Evropske unije, nisko do umjereno zaduženi. Uz rast troškova, posebno onih povezanih s kupovinom nekretnina, postoji potreba za prilagođavanjem kreditnih limita kako bi se omogućila veća fleksibilnost u zaduživanju.
Primjerice, osoba s mjesečnim primanjima od 2.500 KM mogla bi se zadužiti do 1.500 KM mjesečno. To bi omogućilo kupovinu nekretnine vrijedne do 280.000 KM na rok od 25 godina, dok bi kupovina nekretnine vrijedne 350.000 KM bila izvan dosega zbog previsokog anuiteta.
Također, uz prosječnu platu od 1.500 KM, moguće je putem nenamjenskog kredita kupiti automobil vrijednosti 30.000 KM, što je jedan od primjera prilagodljivosti trenutnih kreditnih pravila u BiH.
Bosna i Hercegovina, za razliku od Hrvatske, zasad nema potrebu za uvođenjem restriktivnijih mjera u kreditnoj politici, budući da nivo zaduženosti građana ostaje na prihvatljivim granicama.
