Projekt Južne gasne interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske suočava se s novim zastojem nakon što je istekao zakonski rok za potpisivanje ugovora s američkom kompanijom AAFS Infrastructure & Energy, koja je određena za investitora ovog strateškog energetskog projekta.
Prema Zakonu o gasovodu Južna interkonekcija BiH – Republika Hrvatska, Vlada Federacije BiH i investitor bili su obavezni zaključiti ugovor u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu. Budući da je zakon usvojen u aprilu, taj rok je istekao početkom jula, a ugovor još nije potpisan.
Iako se pripremne aktivnosti na projektu nastavljaju, realizacija je zaustavljena zbog neriješenog pitanja državne imovine, koje se ponovo pokazalo kao jedna od najvećih prepreka za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da se paralelno radi na pripremi dokumentacije, ali da pitanje vlasništva nad zemljištem duž trase gasovoda mora biti riješeno.
“Mi čekamo da se problem razriješi da bismo mogli implementirati projekat. Sigurno da kroz trasu Južne interkonekcije dio gasovoda postoji i značajan dio imovine, parcela koje su državna imovina. I bez ovoga ne može se razriješiti. Ali ne čekamo s tim. Radi se fizibiliti studija, usaglašavaju se članovi ugovora i nadam se da ćemo sve zajedno sinergijski riješiti”, rekao je Lakić.
Na nedavnom sastanku u Parlamentu Federacije BiH razmatrana je mogućnost potpisivanja predugovora do konačnog rješavanja imovinskih pitanja, ali ta ideja nije dobila podršku.
Prema informacijama sa sastanka, većina prisutnih zastupnika insistirala je da se pitanje državne imovine riješi prije bilo kakvog potpisivanja ugovora.
Zastupnik SDA Mirsad Zaimović upozorio je da bi čekanje intervencije međunarodne zajednice moglo dodatno zakomplikovati cijeli proces.
“Zabrinjavajuće je da se, koliko sam ja mogao zaključiti, čeka visoki predstavnik koji će riješiti ovo pitanje ‘državne imovine’ bez obzira na interese građana”, rekao je Zaimović.
Sličan stav iznio je i zastupnik DF-a Mahir Mešalić, koji je zatražio da Vlada ne zaključuje nikakav sporazum dok pitanje vlasništva ne bude pravno riješeno.
Pored unutrašnjih političkih neslaganja, dodatni problem predstavlja činjenica da Bosna i Hercegovina još nije ratifikovala međudržavni sporazum s Hrvatskom o izgradnji Južne interkonekcije, koji su početkom maja potpisali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Južna interkonekcija zamišljena je kao novi pravac snabdijevanja prirodnim gasom kojim bi Bosna i Hercegovina smanjila zavisnost od postojećih ruta i dobila pristup alternativnim izvorima energenata. Trasa gasovoda ulazila bi iz Hrvatske kod Posušja, prolazila kroz više gradova u Federaciji BiH, uz nekoliko odvojaka prema drugim dijelovima zemlje.
Osim transporta prirodnog gasa, projekt predviđa i mogućnost razvoja gasnih elektrana, s obzirom na to da planirani kapaciteti premašuju trenutne potrebe domaćeg tržišta.
Ipak, dok politički spor oko državne imovine ostaje neriješen, jedan od najvažnijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini i dalje čeka zeleno svjetlo za početak realizacije.
