Sve intenzivniji ukrajinski napadi dronovima na ciljeve duboko unutar ruske teritorije počinju ostavljati političke i vojne posljedice u Moskvi, smatra visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas.
Prema njenoj ocjeni, posljednji događaji pokazuju da Kremlj sve teže pronalazi odgovor na nove ukrajinske sposobnosti izvođenja udara daleko od linije fronta.
Govoreći za AFP, Kallas je ocijenila da napadi na strateške ciljeve unutar Rusije izazivaju nervozu među ruskim vlastima, posebno u trenutku kada Ukrajina demonstrira sposobnost da pogodi energetske i vojne objekte stotinama kilometara od granice.
Njene izjave dolaze nakon što su ukrajinski dronovi pogodili više lokacija u Sankt Peterburgu, gradu koji je ovih dana domaćin jednog od najvažnijih ekonomskih foruma u Rusiji, okupljanja koje tradicionalno koristi ruski predsjednik Vladimir Putin za predstavljanje ekonomskih i političkih prioriteta zemlje.
„To jasno pokazuje paniku i na ruskoj strani. Razlog zbog kojeg povećavaju terorističke napade koje izvode u Ukrajini jeste taj što ne znaju kako odgovoriti na ove udare“, izjavila je Kallas.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posljednje operacije opisao je kao legitimnu odmazdu za kontinuirane ruske raketne i dron napade na ukrajinske gradove. Istovremeno je najavio da bi slične akcije mogle biti nastavljene i u narednom periodu.
Prema ocjeni evropske diplomatkinje, jedan od glavnih ciljeva ukrajinskih operacija jesu energetska postrojenja povezana s ruskim naftnim sektorom, koji predstavlja ključni izvor prihoda za finansiranje rata.
„Ukrajina je značajno povećala broj udara na naftna postrojenja jer upravo prihodi od nafte omogućavaju Rusiji da nastavi ratne operacije“, naglasila je Kallas.
Dok Ukrajina nastoji prenijeti dio rata na teritoriju Rusije, Moskva posljednjih sedmica pojačava zračne napade na ukrajinske gradove. U novom talasu raketnih i dron udara stradali su brojni civili, a prema ukrajinskim podacima među poginulima su i žene i djeca.
Kallas smatra da rusko rukovodstvo pokušava nadoknaditi probleme na terenu intenziviranjem napada na civilnu infrastrukturu i naseljena područja.
„Putin gubi novac, ljude i zamah. Zbog toga povećava napade na civile kako bi stvorio strah među stanovništvom“, rekla je.
Međutim, ona ističe da dosadašnja iskustva pokazuju da takva strategija nije uspjela slomiti otpor Ukrajinaca. Naprotiv, višegodišnji rat dodatno je učvrstio odlučnost ukrajinskog društva da nastavi pružati otpor uprkos velikim ljudskim i materijalnim gubicima.
Posljednji razvoj događaja pokazuje da rat ulazi u novu fazu u kojoj se sukobi više ne vode samo na linijama fronta u istočnoj i južnoj Ukrajini. Sve češći napadi na vojne, energetske i logističke ciljeve unutar Rusije otvaraju novo poglavlje sukoba i dodatno povećavaju pritisak na Kremlj.
Istovremeno, obje strane nastavljaju koristiti dronove kao jedno od ključnih sredstava ratovanja, što potvrđuje da tehnologija i sposobnost izvođenja preciznih udara postaju sve važniji faktor u određivanju odnosa snaga na bojištu.
Dok Ukrajina nastoji pogoditi izvore finansiranja i logistike ruske vojske, Moskva pokušava održati vojnu inicijativu kroz masovne zračne napade. U takvim okolnostima sve je manje znakova da bi sukob mogao uskoro biti okončan diplomatskim putem, dok obje strane nastavljaju tražiti prednost na terenu i daleko iza linija fronta.
