Grad Banja Luka je krajem maja raspisao tender vrijedan 70.000 KM (bez PDV-a) za izradu studije izvodljivosti i idejnog projekta izgradnje žičare na Banju Brdu.
Međutim, ono što je trebalo biti transparentan postupak javne nabavke pretvorilo se u primjer savršenog birokratskog šikaniranja konkurencije — i to na način koji otvara mnoga pitanja o namjerama gradske administracije.
Ured za razmatranje žalbi (URŽ) BiH nedavno je poništio ovaj tender. Razlog? Grad Banja Luka, na čelu s gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem, kreirao je uslove na način koji direktno onemogućava većini potencijalnih ponuđača iz Federacije BiH, ali i iz cijelog regiona, da učestvuju u ovom projektu.
Kako stoji u odluci URŽ-a, Grad Banja Luka je u tenderskoj dokumentaciji propisao da sve potrebne licence i rješenja moraju biti izdati isključivo od strane Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Drugim riječima, ako niste „certifikovani“ od entitetskog ministarstva RS-a, automatski ste isključeni iz igre — bez obzira na stručnost, iskustvo ili reference koje imate u Bosni i Hercegovini ili bilo kojoj drugoj zemlji regiona.
No, tu nije kraj. URŽ je dalje utvrdio da je tender sadržavao i dodatno diskriminirajuće uslove koji su se odnosili na stručni tim ponuđača. Naime, traženo je da članovi tima moraju imati najmanje 10 godina radnog iskustva u struci. Ovaj uslov je ocijenjen kao pretjeran, nesrazmjeran i suprotan Zakonu o javnim nabavkama BiH, jer značajno ograničava konkurenciju i ostavlja prostor za favorizovanje unaprijed odabranih firmi.
Žalbu u ovom slučaju podnijela je firma ABC Solutions iz Banje Luke, koja je u svom podnesku više puta isticala da je tender napisan tako da favorizuje unaprijed određenog ponuđača. URŽ je prihvatio ovu argumentaciju i potvrdio da su postavljeni uslovi očigledno imali ograničavajući efekat na aktivnu konkurenciju.
Podsjetimo, prema viziji gradske uprave, planirana žičara bi trebala biti tipa „gondole“ i imala bi kapacitet od 500 do 1.000 putnika na sat. Idejno rješenje čak predviđa prateće sadržaje poput ugostiteljskih i trgovačkih objekata, što dodatno povećava vrijednost i značaj ovog projekta.
I dok zvuči kao atraktivan infrastrukturni poduhvat koji bi mogao unaprijediti turističku ponudu grada, način na koji je tender sročen baca ogromnu sjenku sumnje na cijeli proces. Umjesto da otvori vrata fer konkurenciji i dovede najbolje stručnjake iz zemlje i regiona, gradska administracija je očigledno odlučila da ih zatvori i postavi neprobojne birokratske barijere.
Ovaj slučaj ne pokazuje samo kako se manipulacijama u tenderima može gušiti konkurencija, već i koliko daleko političke strukture mogu ići u namjeri da kontrolišu unosne projekte.
Na kraju, ostaje otvoreno pitanje: Da li je ovdje riječ o običnom nemaru, nedostatku znanja i profesionalizma — ili o pažljivo osmišljenom planu za pogodovanje „prijateljskim“ firmama? Jedno je sigurno: građani Banje Luke i cijele BiH zaslužuju jasne odgovore.
