Ustavni sud Bosne i Hercegovine uskoro bi trebao dobiti dvoje novih sudija, nakon što aktuelne sudije Valerija Galić i Mirsad Ćeman odlaze u penziju po navršenih 70 godina života. Ipak, oni će ostati na dužnosti sve do imenovanja svojih nasljednika, što dodatno ubrzava političko-institucionalni pritisak na nadležne organe Federacije BiH.
Proces imenovanja ponovo otvara niz osjetljivih pitanja, posebno u kontekstu prethodnih izbora sudija i političkih kontroverzi koje su ih pratile.
Sjećanje na slučaj Vukoja i promjena prakse
Pitanje izbora sudija iz Federacije BiH i dalje je opterećeno ranijim političkim sporovima, naročito nakon imenovanja sudije Marina Vukoje sredinom 2024. godine. Taj izbor izazvao je oštre reakcije dijela opozicije, koja je tvrdila da je proces bio politički motivisan i povezan sa interesima HDZ-a BiH.
Tada su vladajuće stranke u Federaciji BiH branile odluku stavom da je riječ o osiguranju funkcionalnosti Ustavnog suda BiH, uz tvrdnju da ni raniji izbori nisu bili oslobođeni političkog uticaja.
Kasniji izbor sudije Larise Velić protekao je uz znatno manje političkih tenzija, bez ozbiljnijih osporavanja u javnosti i političkim krugovima.
Vrijeme kao ključni faktor
Sada pred parlamentom Federacije BiH stoji novi izazov – izbor dvoje sudija u vrlo ograničenom vremenskom okviru. Federalni parlament uskoro ide na ljetnu pauzu, dok se u septembru, uoči izbora, tradicionalno smanjuje intenzitet zasjedanja zbog kampanje.
Komisija za izbor i imenovanja još nije dostavila prijedlog Predstavničkom domu, što dodatno sužava prostor za blagovremeno odlučivanje u aktuelnom sazivu.
Ukoliko se izbor ne završi do kraja jula, otvara se pitanje da li će proces preći na novi saziv parlamenta i novu komisiju, što bi potencijalno značilo i pokretanje nove konkursne procedure i značajno produženje procedure imenovanja.
Jedan kandidat ili lista: Ključno proceduralno pitanje
Jedno od centralnih pitanja koje izaziva pažnju javnosti i političkih aktera jeste format prijedloga koji će Komisija uputiti Parlamentu Federacije BiH.
Ranija praksa podrazumijevala je dostavljanje rang-liste kandidata, nakon čega bi poslanici glasali pojedinačno sve dok jedan kandidat ne bude izabran.
Međutim, u slučaju izbora Marina Vukoje uspostavljena je nova praksa – Komisija je dostavila samo jedno ime, koje je potom izabrano tijesnom većinom u Predstavničkom domu. Sličan model primijenjen je i prilikom imenovanja sudije Larise Velić.
Prema trenutnim informacijama, postoji mogućnost da se takva praksa nastavi i u novom procesu, što znači da bi Parlament Federacije BiH mogao dobiti samo dva imena – po jedno za svako upražnjeno mjesto.
Takav pristup mijenja političku dinamiku izbora, jer smanjuje mogućnost kompromisa kroz šire liste i povećava direktan politički uticaj na konačni izbor sudija.
Politička osjetljivost i nepisana pravila
Iako Ustavni sud BiH formalno nije vezan etničkim kriterijima, u praksi se često vodi računa o nepisanom pravilu da se balans sudija održava prema nacionalnoj strukturi, posebno prilikom zamjene sudija koje odlaze u penziju.
U konkretnom slučaju očekuje se izbor jednog kandidata bošnjačke i jednog kandidata hrvatske nacionalnosti, što dodatno komplikuje političke dogovore unutar parlamentarne većine.
Način glasanja u Predstavničkom domu može značajno odrediti stepen političkog uticaja na konačan ishod, kao i mogućnost međustranačkih dogovora i blokada.
Širi politički kontekst
Izbor sudija Ustavnog suda BiH ne odvija se u izolovanom institucionalnom prostoru, već u okviru šire političke situacije u zemlji, uključujući odnose između domaćih političkih aktera i međunarodne zajednice.
Ustavni sud BiH ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, a njegove odluke su konačne i obavezujuće. Upravo zbog toga, sastav ovog suda ima dugoročne posljedice po funkcionisanje državnih institucija i pravnog sistema.
Dodatnu težinu procesu daje činjenica da će novoizabrane sudije u Ustavnom sudu BiH obavljati dužnost narednih 20 godina, što ovaj izbor čini jednim od najvažnijih institucionalnih procesa u zemlji u narednom periodu.
Predstojeći izbor sudija Ustavnog suda BiH u Federaciji BiH predstavlja više od tehničkog ili administrativnog postupka. Riječ je o procesu koji direktno utiče na ravnotežu političke i pravne moći u državi.
Da li će biti nastavljena praksa izbora po modelu jednog kandidata ili povratak na liste, ostaje jedno od ključnih pitanja koje će odrediti ne samo ishod ovog procesa, već i budući odnos političkih aktera prema jednoj od najvažnijih institucija Bosne i Hercegovine.
