U Federaciji Bosne i Hercegovine sve je više građana koji i nakon odlaska u penziju nastavljaju raditi. Iako su formalno završili svoj radni vijek, brojni penzioneri ponovo traže zaposlenje kako bi mogli pokriti osnovne životne troškove. Rast cijena hrane, lijekova, komunalija i svakodnevnih potreba doveo je do toga da veliki broj starijih osoba ne može živjeti samo od penzije.
Posebno je teško onima koji primaju najniže penzije, koje su znatno ispod stvarnih troškova života. Upravo zbog toga mnogi penzioneri danas rade honorarne poslove, vraćaju se u firme iz kojih su otišli u penziju ili prihvataju fleksibilne angažmane kod privatnih poslodavaca.
Istovremeno, poslodavci sve češće angažuju penzionere zbog njihovog iskustva, profesionalnosti i odgovornosti. U određenim sektorima, posebno tamo gdje nedostaje kvalifikovane radne snage, stariji radnici postaju važan oslonac tržišta rada.
Ko može istovremeno raditi i primati penziju
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, korisnici starosne penzije imaju pravo zasnovati radni odnos i istovremeno nastaviti primati penziju. Isto pravo imaju i korisnici koji su penziju ostvarili prema posebnim propisima.
To znači da osoba koja ispuni uslove za starosnu penziju može biti zaposlena, prijavljena i uredno raditi, a da joj se pritom penzija ne obustavlja.
Međutim, postoje i izuzeci. Korisnicima invalidske i porodične penzije, u slučaju zasnivanja radnog odnosa, obustavlja se isplata penzije za vrijeme trajanja osiguranja. Dakle, oni ne mogu istovremeno koristiti penziju i biti u redovnom radnom odnosu.
Uslovi za ostvarivanje starosne penzije
U Federaciji BiH pravo na starosnu penziju može se ostvariti pod sljedećim uslovima:
najmanje 15 godina staža osiguranja i navršenih 65 godina života; ili 40 godina staža osiguranja bez obzira na starosnu dob.
Građani koji ispune jedan od ovih uslova mogu ostvariti pravo na starosnu penziju i nakon toga nastaviti raditi bez gubitka tog prava.
Izmjene zakona donijele nova prava borcima
Nedavne izmjene Zakona o PIO donijele su promjene i za bivše pripadnike Armije RBiH i HVO-a koji ostvaruju prava po osnovu prijevremenog povoljnijeg penzionisanja.
Ranije korisnici ovih penzija nisu mogli raditi i istovremeno primati penziju, ali su izmjenama zakona te odredbe usklađene, pa sada i oni mogu zasnovati radni odnos bez obustave penzije.
Ova promjena za mnoge borce ima veliki značaj jer su njihove penzije često veoma niske i nedovoljne za normalan život.
Niske penzije tjeraju penzionere nazad na posao
Jedan od najvećih problema u Federaciji BiH ostaje visina penzija. Iako je minimalna penzija povećavana, veliki broj građana i dalje prima iznose koji ne mogu zadovoljiti ni osnovne potrebe.
Posebno su pogođeni borci koji odlaze u penziju sa 15 godina staža i 65 godina života. Prema važećim obračunima, njihova penzija iznosi oko 434 KM, što je znatno manje od najniže penzije koja trenutno iznosi 666,72 KM.
Teška situacija je i za borce koji imaju najmanje 20 godina staža, ali nemaju minimalno tri godine provedene u odbrani zemlje. Njihove penzije kreću se oko 470 KM.
Prije izmjena Zakona o PIO, osobe koje su odlazile u starosnu penziju sa 15 godina staža i 65 godina života imale su pravo na najnižu penziju. Izmjene člana 81. Zakona o PIO promijenile su način obračuna, zbog čega mnogi novi penzioneri danas primaju znatno niže iznose.
S druge strane, borci koji imaju najmanje tri godine učešća u odbrani zemlje i najmanje 20 godina staža mogu ostvariti pravo na prijevremeno povoljnije penzionisanje, pri čemu njihova penzija ne može biti niža od najniže penzije.
Prava ratnih vojnih invalida
Ratni vojni invalidi također imaju posebna prava kada je riječ o penzionisanju.
Prema važećim propisima, ratni vojni invalidi mogu ostvariti pravo na starosnu penziju:
sa 35 godina penzijskog staža bez obzira na godine života;
ili sa navršenih 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža.
U tim slučajevima ostvaruju pravo na penziju u visini najniže penzije.
Pravo se odnosi na osobe kojima je utvrđen status ratnog vojnog invalida od najmanje 20 posto invaliditeta.
Sve više penzionera radi zbog ekonomske nužde
Povratak penzionera na tržište rada u BiH više nije rijetkost nego svakodnevna pojava. Dok jedni rade kako bi pomogli porodici ili otplatili kredite, drugi posao traže kako bi mogli kupiti lijekove i podmiriti osnovne troškove života.
Ekonomisti upozoravaju da rast broja zaposlenih penzionera jasno pokazuje koliko je penzioni sistem pod pritiskom. Iako zakonske mogućnosti za rad uz penziju postoje, mnogi smatraju da bi osnovni cilj trebao biti osigurati penzije dovoljne za dostojanstven život bez potrebe za dodatnim radom u poznim godinama.
Uprkos tome, za veliki broj građana rad nakon penzionisanja ostaje jedina realna opcija za finansijski opstanak.
