Na Korićanskim stijenama na planini Vlašić danas je obilježena 33. godišnjica masovnog strijeljanja logoraša iz Prijedora i Kotor-Varoši.
Bacanjem ruža niz ponor dubok više od 300 metara, porodice žrtava, bivši logoraši, udruženja i građani odali su počast 224 ubijena, koji su u augustu 1992. godine izvedeni na strijeljanje pod lažnim obećanjem razmjene.
Preživjeli svjedoci zločina prisjećaju se trenutka kada su logoraši postrojeni uz liticu i prisiljeni da kleknu. Uslijedili su pucnji, rafali i bacanje bombi. Uprkos brutalnoj egzekuciji, nekolicina je uspjela preživjeti, a njihova svjedočenja kasnije su bila ključna u dokazivanju zločina pred međunarodnim i domaćim sudovima.
„Trostruka egzekucija“
Predsjednik Saveza logoraša BiH Seid Omerović podsjetio je da je riječ o zločinu počinjenom s ciljem etničkog čišćenja, a način na koji je izveden nazvao je „trostrukom egzekucijom“.
„Pucali su u leđa logorašima, tijela su padala u provaliju, a zatim su bacane bombe da bi se uništila i posljednja šansa da iko preživi. Ipak, istina je preživjela kroz one koji su se izvukli iz ponora i svjedočili pred sudovima“, kazao je Omerović.
Dodao je da ideologija koja je dovela do zločina i dalje ima odjeke, ne samo u regiji već i širom Evrope i svijeta, podsjetivši da se fašizam prepoznaje u politici isključivosti i negiranju prava drugih.
Potraga za posmrtnim ostacima
Na tri mikrolokacije Korićanskih stijena pronađeni su posmrtni ostaci 182 žrtve – 177 Bošnjaka i pet Hrvata. Ipak, mnogi skeletni ostaci i dalje nisu pronađeni, jer su tijela prebacivana na sekundarne grobnice kako bi se prikrili tragovi zločina.
Presude za zločin
Za masakr na Korićanima do sada je osuđeno 11 osoba, uglavnom pripadnika policije iz Prijedora, na ukupno gotovo 200 godina zatvora. Najviše kazne od 23 godine dobili su Saša Zečević, Marinko Lepoja i Radoslav Knežević, dok je tadašnji predsjednik Kriznog štaba opštine Prijedor Milomir Stakić u Haagu osuđen na 40 godina zatvora za ratne zločine, među kojima i ovaj na Korićanskim stijenama.
