Rat u Ukrajini mogao bi ući u novu, još neizvjesniju fazu. Umjesto signala koji bi otvorili prostor za ozbiljnije mirovne pregovore, iz Moskve stižu poruke da Kremlj više nije spreman razmatrati teritorijalne ustupke koji su se posljednjih sedmica spominjali kao mogući dio budućeg političkog dogovora.
Prema informacijama medija, pozivajući se na izvore bliske ruskom državnom vrhu, predsjednik Vladimir Putin nakon nedavnih razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nije promijenio svoje ključne ciljeve u Ukrajini. Naprotiv, procjena u Kremlju je da sastanak nije donio nikakvu stratešku korist za Rusiju, zbog čega je ruski predsjednik, kako tvrde izvori, odlučio dodatno učvrstiti pregovaračku poziciju.
Takav razvoj događaja sugerira da Moskva u ovom trenutku vjeruje kako na ratištu može ostvariti više nego za pregovaračkim stolom.
Vojni ciljevi ponovo ispred diplomatskih
Prema navodima izvora na koje se poziva Bloomberg, rusko rukovodstvo više ne razmatra mogućnost da u eventualnom mirovnom sporazumu prepusti Ukrajini dio teritorija koje trenutno drži pod svojom kontrolom.
Fokus Kremlja ostaje na potpunom zauzimanju Donjecke oblasti, koja već mjesecima predstavlja glavno vojno i političko težište ruske kampanje.
Istovremeno, Moskva navodno namjerava zadržati područja u dijelovima Sumske i Harkovske oblasti, koja vidi kao sigurnosni pojas između ruske granice i teritorije pod kontrolom Kijeva.
Takav pristup pokazuje da se ruska strategija više ne zasniva isključivo na kontroli okupiranih područja, već i na stvaranju dugoročnih vojnih tampon-zona koje bi dodatno otežale ukrajinske operacije u budućnosti.
Trump nije ponudio ono što je Kremlj očekivao
Jedan od razloga promjene raspoloženja u Moskvi, prema istim izvorima, jeste procjena da administracija predsjednika Donalda Trumpa nije bila spremna ponuditi ustupke koje je Kremlj očekivao.
Iako se mjesecima spekulisalo da bi Trump mogao otvoriti prostor za fleksibilniji pristup prema Rusiji, izvori tvrde da se to nije dogodilo.
Naprotiv, Washington je na kraju podržao novi paket ekonomskih mjera usmjerenih protiv Moskve, uključujući zakon koji predviđa izuzetno visoke carine za najveće kupce ruskih energenata.
Takav razvoj događaja u Kremlju je protumačen kao signal da ni nova američka administracija nije spremna odustati od ekonomskog pritiska na Rusiju.
Napadi duboko u Rusiji mijenjaju kalkulacije
Na promjenu ruskog pristupa, prema informacijama Bloomberga, utjecali su i sve učestaliji ukrajinski napadi na ciljeve duboko unutar ruske teritorije.
Posljednjih sedmica bespilotne letjelice i projektili pogodili su više strateških lokacija, uključujući objekte u blizini Moskve, ali i energetsku infrastrukturu.
Takvi napadi imaju dvostruki efekat. S jedne strane pokazuju da Ukrajina zadržava sposobnost izvođenja operacija daleko iza linije fronta, dok s druge strane povećavaju pritisak na rusko političko i vojno rukovodstvo da odgovori odlučnijim vojnim djelovanjem.
Mirovni pregovori sve dalje
Iako nijedna strana formalno nije zatvorila vrata diplomatiji, posljednji signali pokazuju da politički prostor za kompromis postaje sve uži.
Ako je tačna procjena da Moskva namjerava nastaviti vojnu ofanzivu sve dok ne ostvari kontrolu nad Donjeckom oblasti, tada bi svaki ozbiljniji pregovarački proces mogao biti odgođen na neodređeno vrijeme.
To znači da će tempo budućih pregovora ponovo određivati stanje na frontu, a ne diplomatske inicijative.
Novi period neizvjesnosti
Ukrajinske oružane snage u međuvremenu pripremaju odbranu i za moguće nove ruske operacije na sjeveru zemlje, uključujući pravac prema Černihivu i Kijevu, dok Moskva nastavlja insistirati na ostvarivanju svojih vojnih ciljeva prije bilo kakvog ozbiljnijeg političkog dogovora.
Ako se procjene iz Kremlja pokažu tačnim, rat ulazi u fazu u kojoj će obje strane pokušati poboljšati svoje pozicije na terenu prije eventualnog povratka za pregovarački sto. To istovremeno znači da su izgledi za skoro postizanje mirovnog sporazuma manji nego što su bili prije samo nekoliko sedmica.
Napomena: Informacije u tekstu temelje se na navodima Bloomberga, koji se poziva na anonimne izvore bliske Kremlju. Ove tvrdnje nisu zvanično potvrđene iz ruskih državnih institucija.
