Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković danas su u Dubrovniku zvanično potpisali sporazum o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija između dvije države.
Potpisivanje je upriličeno oko 1 sat na marginama Samita Inicijative tri mora, a nakon što su u Bosni i Hercegovini u rekordnom roku završene sve potrebne procedure.
Naime, jutros su članovi Predsjedništva BiH, neposredno nakon sjednice Vijeća ministara, usvojili prijedlog ovog strateški važnog sporazuma, čime su data sva neophodna odobrenja da se on i formalno potpiše.
Nakon što su Krišto i Plenković danas stavili svoje potpise, proces se vraća u zakonodavne okvire. Da bi sporazum postao u potpunosti operativan, moraju ga odobriti i ratificirati oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i Vlada Republike Hrvatske.
Iako su političke procedure i usvajanje potrebnih mjera za izgradnju ovog gasovoda ubrzane do maksimuma, pred samom realizacijom na terenu stoji jedan od najvećih političko-pravnih izazova u BiH – pitanje državne imovine.
Trasa kojom bi gasovod trebao prolaziti obuhvata i državnu imovinu na kojoj je trenutno na snazi zabrana raspolaganja, sve do konačnog dogovora o ovom pitanju.
Domaćim političarima je ova tema već godinama nerješiva enigma, a postizanje konačnog rješenja o državnoj imovini nije samo preduslov za infrastrukturne projekte poput ovog, već i jedno od ključnih pitanja za funkcionalnost i budućnost same države.
Ukoliko se pravne i političke prepreke uspješno savladaju, izgradnja "Južne interkonekcije" bi, prema planu, trebala biti završena do 2028. godine.
Ovaj projekat povlači za sobom i velike promjene u energetskom sektoru naše zemlje. Predviđeno je da se u roku od sedam godina nakon završetka izgradnje gasovoda izgrade i tri velike gasne elektrane, koje će biti smještene u Kaknju, Mostaru i Tuzli.
