Strani državljani, prvenstveno iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, u prva tri mjeseca ove godine ostavili su više od 22 miliona konvertibilnih maraka u Bosni i Hercegovini, kupujući raznu robu – od osnovnih životnih namirnica do tekstila i kućnih potrepština. Za kupljene proizvode zatražili su povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV) u iznosu od čak 3,2 miliona KM.
Ova brojka bilježi osjetan porast u odnosu na isti period prošle godine, kada su strani državljani potrošili nešto manje od 19 miliona KM i ostvarili pravo na povrat PDV-a u iznosu od 2,7 miliona KM. Rastući trend jasno ukazuje da se Bosna i Hercegovina sve više pozicionira kao atraktivna destinacija za takozvani "šoping turizam", posebno u pograničnim područjima.
Najviše se trguje robom široke potrošnje – hranom, kućnim potrepštinama i odjećom. S obzirom na niže cijene i mogućnost povrata PDV-a, sve veći broj građana susjednih zemalja svakodnevno prelazi granicu kako bi obavio kupovinu u BiH. Ova praksa je posebno izražena u mjestima koja su u neposrednoj blizini granice, poput Bosanske Kostajnice i Broda, gdje je geografska blizina ključna prednost.
Strani kupci nemaju ograničenje u broju ulazaka u BiH tokom kojih mogu obaviti kupovinu i tražiti povrat poreza, pa mnogi redovno dolaze i na taj način ostavljaju novac u domaćem prometu – iako im se dio vraća kroz sistem povrata PDV-a.
S druge strane, građani Bosne i Hercegovine, iako često kupuju u Srbiji ili Hrvatskoj, rijetko koriste pravo na povrat poreza. Razlozi za to su brojni – od nedovoljne informisanosti, preko nepovjerenja u proceduru, do straha da će biti zaustavljeni na granici ako prijave robu. Ova razlika u ponašanju potrošača između BiH i njenih susjeda dodatno potencira ekonomski efekat koji uvozna potrošnja komšija ima na bosanskohercegovačko tržište.
U savremenim uslovima tržišta, granice sve manje predstavljaju prepreku za potrošače. Globalizacija, ali i sve izraženije razlike u cijenama, porezima i inflatornim kretanjima među državama regiona, doprinose tome da se mnogi odlučuju za kupovinu van svoje zemlje. BiH se, zahvaljujući nižim cijenama i relativno povoljnim pravilima za povrat PDV-a, profilisala kao logičan izbor za sve one koji žele uštedjeti, a posebno za građane zemalja koje su joj teritorijalno i historijski bliske.
Pravo na povrat PDV-a u BiH imaju samo fizička lica koja nemaju prebivalište u zemlji. Ovo pravo se odnosi isključivo na robu koja se iznosi iz BiH u ličnoj prtljazi, a ne uključuje proizvode poput mineralnih ulja, alkohola, alkoholnih pića, duvana i duvanskih prerađevina.
Zahtjev za povrat poreza podnosi se na standardizovanom obrascu „PDV-SL-2“ ili putem obrasca posredničke kompanije specijalizirane za takve transakcije. Procedura predviđa da trgovac popunjava tri primjerka obrasca na zahtjev kupca, od kojih original i jedna kopija idu kupcu, a treća ostaje u poslovnoj dokumentaciji trgovca. Prilikom izlaska iz zemlje, kupac mora predočiti robu, račune i obrasce carinskoj službi kako bi ostvario pravo na povrat.
Ovakav sistem povrata PDV-a postao je ne samo mamac za strane potrošače, već i indikator većih ekonomskih razlika u regionu koje građane sve više tjeraju da prelaze granice – ne iz turističkih, već iz ekonomskih razloga. Kako se čini, trend „šoping turizma“ će u narednim godinama samo jačati, posebno u graničnim zonama, gdje trgovine već bilježe rast prometa zahvaljujući redovnim dolascima kupaca izvan BiH.
