Bosna i Hercegovina se suočava sa dvostrukim izazovom – prilagođavanjem evropskim klimatskim regulativama kroz uvođenje mehanizma CBAM i realizacijom strateških energetskih projekata poput Južne plinske interkonekcije.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić govorio je tome kako se domaće kompanije pripremaju za ove promjene i kakva je budućnost naših industrijskih kapaciteta.
Lakić je rekao da Bosnu i Hercegovinu od 1. januara očekuju veliki izazovi zbog uvođenja CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism, karbonska taksa), naglašavajući da bi to mogao biti jedan od najvećih udaraca na domaću industriju. Nažalost, ponovo smo došli u situaciju da pred kraj nekog roka pokušavamo spasiti situaciju. Bitno je da je Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u parlamentarnom postupku 0i mislim da tu ima dovoljno stručnosti i političke volje da se on završi do kraja godine čime se stvaraju predpostavke za formiranje berze električne energije – naveo je Lakić.
Međutim, prema njegovim riječima, zabrinjava činjenica da Vlada Republike Srpske još nije usvojila mapu puta, dok je Federacija BiH tu svoju obavezu završila. Lakić je podsjetio da BiH još nema državni zakon o klimi i energiji, što je također jedan od preduslova za prilagođavanje evropskim regulativama. Iskreno se nadam da će i to vrlo brzo biti delegirano. Teoretski imamo šansu da završimo do kraja godine, ali nisam siguran da postoji politička volja – dodao je Lakić.
Ministar je ocijenio da je jedan broj kompanija u industriji spreman na promjene kada je riječ o karbonskoj taksi, ali da značajan broj još nije. Ipak, nadam se da neće biti toliko pogubne štete po našu industriju u 2026. godini i da ćemo ipak uspjeti na neki način da prolongiramo primjenu karbonske takse usvajajući sve ono što su neophodni preduslovi sa strane Bosne i Hercegovine. Narednih dana u Beču će biti održan važan sastanak u sjedištu Energetske zajednice, gdje će BiH razmijeniti iskustva sa drugim državama regiona. Biće nam dobro čuti šta su to druge države uradile, na koji način su se pripremile i da li su one ispoštovale obaveze – rekao je Lakić.
Ministar se osvrnuo i na projekat Južne plinske interkonekcije i incijativu američkih partnera, ističući da je dogovor o koncesiji ogroman iskorak. Mislim da je za Federaciju BiH izuzetno bitno što je došlo do dogovora na ovaj način, da putem dodjele koncesije američkom investitoru omogućimo izgradnju Južne interkonekcije. To je po meni jedan od najbržih načina implementacije ovoga projekta i smatram da smo napravili ogroman iskorak kada je implementacija gasne infrastrukture u pitanju – rekao je Lakić.
Dodao je da su trenutno u fazi kompletne razrade ovoga modela i da će vrlo brzo ponuditi hodogram aktivnosti implementacije tog gasovoda u Federaciji BiH. Ono što je vrlo bitno jeste da smo sami sebi dali zadatak da se kompletna Južna interkonekcija završi i pusti u pogon do kraja 2027. godine, što znači prije nego što nastupe sankcije i zabrana uvoza ruskog gasa u BiH. To nam je optimalni rok koji smo stavili sebi u termin plan da do tog datuma mora biti sve završeno – naveo je Lakić.
Dodao da se trenutno razrađuje pravni okvir za implementaciju tog modela infrastrukture i da će vjerovatno biti potrebne izmjene zakona. Vrlo brzo ćemo izaći u javnost i reći šta je to što se mora mijenjati. Mogu reći da se vrlo intenzivno radi, da postoje tri tima – od najvećeg političkog nivoa do operativnog tima u Ministarstvu – rekao je Lakić.
