Razvoj vještačke inteligencije (VI) ubrzano mijenja strukturu tržišta rada u Evropi, a posebno u Njemačkoj, gdje sve veći broj mladih dovodi u pitanje dugogodišnji obrazovni model "gimnazija pa fakultet". Strah od nestabilnosti zapošljavanja i automatizacije sve više utiče na odluke o izboru karijernog puta.
Stručnjaci upozoravaju da bi vještačka inteligencija u narednom periodu mogla ugroziti i do polovine početnih radnih mjesta u zanimanjima koja zahtijevaju visoko obrazovanje, posebno u administrativnim i kancelarijskim sektorima.
Raste nezaposlenost među visokoobrazovanima
Podaci Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) u Nirnbergu pokazuju da je nezaposlenost među visokoobrazovanim građanima Njemačke u porastu. Dok je prije pandemije iznosila oko 2,1 posto, danas se kreće na nivou od 3,3 posto.
Iako stručnjaci ne govore o ozbiljnoj krizi akademski obrazovanih, naglašava se da ni visoko obrazovanje više ne predstavlja apsolutnu zaštitu od ekonomskih turbulencija.
Zanati ponovo u fokusu
S druge strane, zanatska zanimanja ponovo dobijaju na značaju. Zbog manjka radne snage i stabilne potražnje na tržištu, sve više mladih razmatra stručno obrazovanje kao sigurniju opciju.
Procjenjuje se da u Njemačkoj trenutno nedostaje oko 200.000 kvalifikovanih radnika u zanatskom sektoru, dok hiljade mjesta za obuku ostaju nepopunjene svake godine.
Predstavnici zanatskih komora ističu da je problem u percepciji – mladi i roditelji često potcjenjuju finansijske i profesionalne mogućnosti koje zanatska zanimanja nude.
Zarada: Prednost u ranijoj fazi, razlika kasnije
Zanatska zanimanja omogućavaju raniji ulazak na tržište rada i stabilne prihode već u ranoj životnoj dobi, dok studenti godinama ostaju bez primanja tokom školovanja.
Prema analizama instituta za tržište rada, zanatlije u početnim godinama imaju finansijsku prednost, dok visokoobrazovani radnici tu razliku nadoknađuju tek kasnije u karijeri, otprilike nakon 39. godine života.
Koliko ko zarađuje?
Statistički podaci pokazuju jasne razlike u prosječnim primanjima. Visokoobrazovani radnici u Njemačkoj zarađuju u prosjeku oko 6.850 eura bruto mjesečno, dok kvalifikovani radnici sa stručnim obrazovanjem ostvaruju oko 3.973 eura.
Međutim, zanatlije sa položenim majstorskim ispitom značajno se izdvajaju – njihova prosječna zarada iznosi oko 5.300 eura mjesečno, što ih približava ili u pojedinim slučajevima i nadmašuje dio akademskih zanimanja.
„Majstorski bonus“ i karijerne mogućnosti
Stručnjaci ističu da dodatno usavršavanje u zanatskim profesijama značajno povećava zaradu i otvara mogućnost za rukovodeće pozicije ili pokretanje vlastitog biznisa.
Zbog toga se sve češće govori o takozvanom „majstorskom bonusu“ koji čini zanatsko obrazovanje finansijski vrlo konkurentnim.
Nema jednostavnog odgovora
Iako zanati nude stabilnost i brži početak zarade, akademske profesije i dalje imaju prednost u dugoročnim prihodima i nižoj stopi nezaposlenosti.
Stručnjaci zaključuju da izbor između zanata i studija sve manje zavisi od društvenih stereotipa, a sve više od individualnih sposobnosti, interesa i spremnosti na prilagođavanje tržištu koje se brzo mijenja pod uticajem tehnologije.
