U eri dubokih podjela i sve veće sumnje u institucije, priča o Tulsi Gabbard predstavlja možda najneobičniji i najopasniji slučaj utjecaja vanjskih sila na sam vrh američke državne piramide.
Žena koja je nedavno napustila poziciju direktorice Nacionalnih obavještajnih službi (DNI) pod administracijom Donalda Trumpa, a koja je godinama balansirala između krajnje ljevice i radikalne desnice, pokazala se – prema opsežnoj istrazi Washington Posta – kao figura čije su ključne odluke, retorika i javni nastupi oblikovani iz sjene od strane karizmatičnog, ali autoritarnog vjerskog lidera Chrisa Butlera.
Ovo nije samo priča o neobičnoj vjerskoj povezanosti. Radi se o sistematskoj, dugogodišnjoj kontroli nad političarkom koja je imala pristup najosjetljivijim američkim tajnama – od podataka o terorističkim prijetnjama do strateških procjena o suparničkim silama poput Kine i Rusije. Ako su dokumenti koji su procurili autentični, onda je američka obavještajna zajednica godinama bila izložena riziku da njene prioritete oblikuje ne transparentna državna politika, već unutarnja dinamika jedne male, zatvorene vjerske zajednice sa Havaja.
Od Hare Krišna korijena do Washingtona Chris Butler, 78-godišnji vođa Science of Identity Foundation (SIF), nije klasični politički savjetnik. Njegov utjecaj na Gabbard potječe iz dubokih vjerskih korijena – pokreta inspiriranog Hare Krišna tradicijom, s naglaskom na strogu disciplinu, poslušnost i odbacivanje “intelektualne lijenosti”.
Prema svjedočenjima bivše članice Rebecce Saltzburg, koja je radila kao digitalna strateginja za Gabbardine kampanje, Butlerov utjecaj nije bio savjetodavan, već direktivan i često ponižavajući.
Dokumenti otkrivaju niz memoranduma poslanih preko tajnog kanala (domena NineIsles.com) u kojima se Gabbard upućuje – gotovo naređuje – kako da reagira na ključne političke događaje. Od prijedloga zakona o borcima Islamske države do javnih nastupa na CNN-u, fraze su se ponavljale doslovno. Stilometrijska analiza koju je proveo Washington Post navodno je potvrdila da je većina ovih tekstova stilski i jezički identična Butlerovim ranijim predavanjima.
Još zabrinjavajuće je sudjelovanje same Gabbard u koordinaciji online operacija. Prema dokumentima, ona je aktivno sudjelovala u upravljanju mrežom lažnih profila koji su branili njene stavove, napadali kritičare i stvarali iluziju široke javne podrške – posebno na Havajima i unutar demokratske baze. Ovo prelazi granicu političkog marketinga i ulazi u područje manipulacije javnim mnijenjem, što u kontekstu obavještajne pozicije dobiva sasvim novu, mračnu dimenziju.
Politička kameleonka pod kontrolom Tulsi Gabbard je tokom karijere prošla impresivne transformacije: od konzervativne demokratkinje, preko saveznice Bernieja Sandersa i kritičarke američkih intervencija u inozemstvu, do Trumpove lojalistkinje i na kraju šefice DNI-ja. Mnogi su tu evoluciju tumačili kao pragmatičan politički oportunizam ili iskrenu ideološku promjenu. Novi dokumenti sugeriraju da su te promjene barem djelomično bile usklađene s Butlerovim strateškim vizijama, a ne nužno s organskim razvojem njenog političkog svjetonazora.
Krilatica “sigurnost, stabilnost i sloboda američkog naroda”, koju je Gabbard ponavljala kao mantru tokom važnih saslušanja, navodno je skovana u Butlerovom krugu godinama ranije. To baca sjenku na autentičnost njenog javnog lika – one neustrašive, anti-establišmentske figure koja je privlačila i ljevicu i desnicu. Posljedice za američku demokraciju i sigurnost Slučaj Gabbard otvara tri ključna pitanja koja će dugo odjekivati u Washingtonu:
- Nacionalna sigurnost: Koliko je duboko stranački ili kultni utjecaj prodro u obavještajnu zajednicu? Ako je osoba s pristupom najvišim klasifikovanim informacijama primala upute izvan državnih kanala, to predstavlja potencijalni sigurnosni rizik neviđenih razmjera.
- Transparentnost politike: Američki birači imaju pravo znati tko zapravo oblikuje stavove njihovih izabranih predstavnika. Ako je moćna političarka bila pod takvom kontrolom, gdje je granica između vjerske slobode i nedopustivog stranog ili kultnog utjecaja na državnu politiku?
- Medijska i politička odgovornost: Činjenica da je ovakav utjecaj mogao trajati godinama, uz brojne javne nastupe i intervjue, ukazuje na propuste kako medija tako i obavještajnih agencija koje su vršile provjere prije njenog imenovanja.
Tim Tulsi Gabbard i SIF odbacuju optužbe kao “hinduofobiju” i napade na njenu vjeru, optužujući whistleblowerku za iznudu. Sunil Khemaney tvrdi da su memorandumima dominantno doprinosili otac Mike Gabbard i on sam. Međutim, stilometrijski dokazi i obim procurjelih dokumenata (preko 25.000 stranica) čine takve odbrane teško uvjerljivima.
Kraj jedne iluzije?
Tulsi Gabbard je službeno napustila poziciju DNI-ja zbog bolesti supruga. Međutim, njena politička budućnost ostaje neizvjesna. Ako je priča tačna, ona nije samo žrtva manipulacije – već aktivna sudionica sistema koji je godinama obmanjivao javnost i institucije.
U vremenu kada se Amerika suočava s izazovima autoritarizma, stranih utjecaja i erozije povjerenja u elite, slučaj “gurua i DNI” postaje paradigma opasnosti od netransparentnih centara moći. Pokazuje koliko lako karizma, vjera i ambicija mogu stvoriti političku marionetu – čak i na najvišim nivoima moći.
Američka demokracija zasnovana je na ideji da vlast pripada narodu, a ne skrivenim mentorima. Ako Washington ne izvuče jasne zaključke iz ovog skandala, riskira da slične sjene u budućnosti postanu još duže i mračnije.
